Tegeltija: Struka je na slučajeve poput Gačića upozoravala početkom 2000-ih godina

On ističe da je usvajanjem novih krivičnih zakona BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta početkom 2000-ih godina iz krivičnih zakona izbačena, kako on navodi, najadekvatnija i najefikasnija krivično-pravna sankcija koja je bila upravo predviđena za slučajeve kao što je Gačić i slični.

Tegeltija objašnjava da svim dotadašnjim krivičnim zakonima koji su se primjenjivali u BiH, a koji su nasljeđeni iz vremena bivše Jugoslavije, bila je predviđena posebna krivično-pravna sankcija, mjera bezbjednosti pod nazivom "obavezno pshijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi", koja se mogla izreći s kaznom, ali i nezavisno od kazne.

"Mjera je bila unaprijed neodređenog trajanja i mogla se izricati i primjenjivati prema licima koja su počinila djela koja u objektivnom smislu predstavljaju krivično djelo pod dva osnovna uslova. Prvi se odnosi na to ukoliko je lice učinilo djelo u stanju neuračunljivosti ili bitno smanjene uračunljivosti, a drugi ukoliko se utvrdi da bi njihovim boravkom na slobodi postojala opasnost po bezbjednost ljudi i imovine. Takva se mjera bezbjednosti izricala od nadleżnog suda u krivičnom postupku i mogla se primjenjivati dok god takva opasnost postoji. O eventualnom okončanju mjere odlučivao bi sud na osnovu izvještaja nadležne ustanove za čuvanje i liječenje takvih lica bez obzira na kaznu tek ukoliko bi iz tih izvještaja proizilazilo da takvo lice više nije opasno po sigurnost ljudi i imovine", napisao je Milan Tegeltija.

On dalje navodi da je novim krivičnim zakonima koji su usvojeni na svim nivoima početkom 2000-ih ta krivično-pravna sankcija izbačena iz svih krivičnih zakona i umjesto nje je uvedena mjera bezbjednosti "obavezno psihijatrijsko liječenje" koja se, prema njegovom mišljenju, samo slično zove, ali je po svojoj prirodi puno drugačija i neadekvatna, jer je prije svega ograničenog trajanja i vezana je za kaznu.

"Naime, neuračunljivi počinioci djela koja su po svojoj prirodi krivična djela se ne tretiraju ovom mjerom nego se povjeravaju organu starateljstva, tj. centrima za socijalni rad koji dalje preuzimaju brigu o njima te određuju potrebne mjere, dok se ova nova mjera może izreći samo počiniocima krivičnih djela koji su ista počinili u stanju bitno smanjene uračunljivosti. Dakle, ta mjera bezbejdnosti se może primjenjivati samo uz kaznu ili uslovnu osudu i to maksimalno za vrijeme dok ta kazna ili uslovna osuda traje. Po isteku kazne ili vremena provjeravanja uslovne osude ta se mjera prema takvim licima više ne može primjenjivati, čak i ako dalje postoji opasnost po sigurnost ljudi i imovine", između ostalog je napisao Milan Tegeltija na svom Facebooku.

On posebno naglašava nužnost potrebe hitnog vraćanja efikasnim i već poznatim zakonskim rješenjima, te da je potrebno u krivične zakone vratiti mjeru bezbjednosti "obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi" i to u obliku u kojem je već postojala prije donošenja novih krivičnih zakona u BiH. Tegeltija podsjeća da je osnovna funkcija krivičnog zakonodavstva "zaštitna funkcija krivičnog zakonodavstva".