Tegeltija: Vijeće ministara je možda moglo više, fokus ostaje na zdravlju i ekonomiji
Tegeltija je prije tačno godinu preuzeo funkciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. On se kratko osvrnuo na godinu iza nas, za koju kaže da je bila veoma teška zbog pandemije i promijenila mnoge planove i ciljeve.
"Vijeće ministara će sjednicom koja je planirana za utorak održati 62. sjednicu u ovoj godini. To je mnogo, ali svjedoci ste da smo imali mnogo telefonskih sjednica, da smo morali donositi pojedinačne odluke o otvaranju granica i slično. Neke mjere su zahtijevale dnevno donošenje odluka", kazao je.
On je rekao da je Vijeće ministara BiH formirano godinu nakon izbora.
"Činilo se dugo, ali vidjeli smo da se neke vlade ne namjeravaju mijenjati ni nakon dvije godine, onda to nije ni tako strašno. Kompletirani smo tek polovinom 2020. godine. Ekonomija, evropske integracije i rješavanje problema s migrantskom krizom - to su bili ciljevi našeg rada, ali nakon godinu smo morali mijenjati naše ciljeve i politike zbog pandemije koronavirusa", kazao je.
Kazao je da je pandemija natjerala sve da u fokusu rada moraju biti borba za život građana i protiv negativnih posljedica na ekonomiju.
"S vladama entiteta smo usaglasili neke od ključnih mjera koje su na početku bile neophodne da se naš zdravstveni sektor prilagodi i da tražimo kako pomoći našoj ekonomiji. Morali smo pribjegavati na početku nepopularnim mjerama poput zatvaranja granica, pooštravanja ulazaka državljana BiH u našu zemlju. To su bile teške odluke, ali sve je bilo s ciljem da se omogući prostor za pripremu zdravstvenog sektora", izjavio je.
Govorio je i o sistemu snabdijevanja sirovinama i materijalima, kao i uvozu i izvozu na početku pandemije.
"Zbog zatvaranja je bilo potrebno osigurati dodatna finansijska sredstva, kroz pregovore smo osigurali oko 700 miliona eura. Ponosni smo da evropski komesari sada govore o datumu dobijanja kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU. Sada je realno da BiH u 2021. godini dobije kandidatski status. Pred nama su ostala tri zakona koja se vežu za dobijanje tog statusa. Problem migracija je problem s kojim se neprestano susrećemo. Broj migranata prije godinu i danas je gotovo identičan. Cijela Evropa i BiH će se još dugo baviti problemom migracija. Ponosan sam što smo osigurali da zdravstveni radnici u BiH danas imaju finansijske, materijalne i ostale uslove za rad", rekao je Tegeltija.
Nakon Tegeltijinog izlaganja uslijedila su brojna novinarska pitanja o različitim temama koja se tiču državne vlasti.
Ako RS ustraje u zahtjevima, da li će BiH odustati od aranžmana s MMF-om?
Neće biti prvi put da se u prvom krugu pregovora ne postigne dogovor. Ima otvorenih pitanja koja nisu samo iz RS-a, postoji i jedno od pitanja, a to je Vlada FBiH. Ne postoje velike šanse da će do 8. januara uspostaviti saglsnost o aranžmanu. Uslovi koje je postavio MMF u nekim elementima nisu usklađeni. Mislim da se nije dobro pregovaralo. Ali ima mogućnost da se nakon 8. januara nastave pregovori o usaglašavanju o ključnim temama.
Šta je s potpisanim sporazumom BiH s Pakistanom o readmisiji migranata?
To je više pitanje za člana Predsjedništva BiH Džaferovića i ministra Cikotića koji su bili tamo. Koliko znam ne postoji ništa spremno da bi se započela implementacija ovog sporazuma, odnosno da se osobe koje nemaju uslova da dobiju status migranta vrate u svoje zemlje. Nadam se da ovo neće ostati mrtvo slovo na papiru.
Samo 12 zakona je Vijeće ministara BiH uputilo u parlamentarnu proceduru, a samo su četiri dobila parlamentarni epilog. Koju biste ocjenu dali za rad Vijeća ministara u ovoj godini?
Građani svoj sud o radu vlade donose na izborima. Da li je radila dobro ili ne.
U uslovima u kojima smo radili ništa u BiH nije bilo zaustavljeno zbog Vijeća ministara. No u BiH postoje oprečna mišljenja o ulozi i radu Vijeća ministara. Neki bi da se sve centralizuje, a postoje i mišljenja, u manjem broju, koji bi da mu oduzmu nadležnosti. Vijeće ministara je radilo, možda smo mogli napraviti koji korak više kada su u pitanju evropske integracije i da smo imali veću političku saglasnost u vezi s migranatima, mislim da smo mogli napraviti značajniji pomak.
Mislim da je Fahrudin Radončić, dok je bio ministar, okupio sve nas da se usaglasimo po pitanju migracija i zaključimo da oni nisu humanitarno pitanje već pitanje sigurnosti. Sve smo uradili što je bilo potrebno, ali možda je najlakše prenositi odgovornost s jednih na druge. Mislim da je odgovornost mnogo više na nekoj drugoj adresi. Građani USK nose preveliki teret, ali svi razgovori su se vodili da se privremeno otvori Bira do otvaranja kontejnerskog naselja Lipa.
Kada će doći na dnevni red tri zakona koja se tiču Mišljenja Evropske komisije o putu BiH ka članstvu u EU?
U Parlament ćemo predlagati samo one zakone o kojim postignemo konsenzus. Nećemo upućivati one koji nemaju šanse da dobiju podršku u Parlamentu BiH. Zakon o javnim nabavkama, sprečavanju sukoba interesa i VSTV-u. Postoje suprotstavljeni stavovi i vrlo teško je da ćemo doći do zakona o VSTV-u u ovoj formi. Mislim da ćemo postići saglasnost o pitanju sprečavanja sukoba interesa.
Da li će BiH uvesti Srbiji recipročne mjere, odnosno PCR test za ulazak u BiH državljanima Srbije?
Da li treba iz inata da donosimo mjere? Sve mjere smo radili u saglasnosti sa zdravstvenim sektorom. Imamo zahtjev Federalnog ministarstva zdravstva, a protiv toga je Ministarstvo zdravlja RS-a. Pokušat ćemo postići konsenzus, jer u suprotnom ne bismo imali jasnu situaciju da donesemo odluku bez zajedničkog dogovora. Ja nisam pristalica reciprociteta u ovakvim situacijama. Fokusiran sam da zaštitimo zdravlje naših građana uz preporuku naših zdravstvenih institucija.
Evropski komesari su rekli da nema napretka na putu ka EU bez reformi koje se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije. Gdje smo na tom putu reformi?
Za sve zemlje u regionu je jasan stav da su napravile najmanje po pitanju vladavine prava. To je širok pojam i nema jasno određeno šta trebamo uraditi, izuzev zakona o VSTV-u. Komesari su jasno rekli datum kada BiH može dobiti kandidatski status, ali on najviše zavisi od nas u BiH, a tek onda od EU.
Šta je s Komisijom za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine? Takva odluka neće biti na sjednici Vijeća ministara ili ako bude neće dobiti podršku za naziv. Svi smo svjesni da naziv odluke mora biti u skladu s Programom reformi. Problem za komisiju je nacionalna struktura te komisije. Postoji pravilo o adekvatnoj zastupljenosti sva tri naroda u komisijama. Sada imamo veći broj Srba i nedovoljan broj Bošnjaka, kao što nećemo prihvatiti ni da ima veći broj Bošnjaka od Srba. Mi insistiramo na nacionalnoj zastupljenosti.
Šta je s procesom imenovanjem novog direktora OSA-e BiH?
Proceduru imenovanja direktora sam zaustavio jer neko ko ima optužnicu ne može biti imenovan. Stav je da će se sačekati završetak sudskog procesa.
Kako komentarišete međunarodni skandal u vezi s ukrajinskom ikonom?
Ne znam da li se može nazvati međunarodnim skandalom. Kada se utvrde sve činjenice, vjerovatno će oni koji su poklonili i učestvovali izaći sa stavom. Prije toga ja ne bih u tome učestvovao, tj. komentarisao.
Zašto kasni prijedlog budžeta BiH za narednu godinu?
Prijedlog budžeta kasni jer je ministar finansija bio bolestan, a onda i ja. Sada se priprema budžet za 2021. godinu. U međuvremenu smo usvojili odluku o privremenom finansiranju. Realno je da u prvom kvartalu imamo prijedlog budžeta koji će Predsjedništvo BiH uputiti u parlamentarnu skupštinu. Okviri za budžet su jasni i bez šansi za neke promjene. Prioriteti će ostati i u narednoj godini, a to je borba protiv Covid-19. Nadam se da će masovnom vakcinom biti riješen problem u vezi sa zaštitom zdravlja građana. Za nas ostaju ključna pitanja zdravlje, ekonomija, evropske integracije i migracije.
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
