Najveći su egzistencijalni problemi, a iz Udruženja građana povratnika u Banju Luku, poručuju da ima više od 12.000 Bošnjaka povratnika u ovaj grad koji žive jako loše.
"U našem udruženju i Bošnjaci i Hrvati žive u jako lošoj situaciji. Ne možemo dobiti radno mjesto nigdje, mi smo povratnici i vjerujte da nema javnog poziva na koji se naši ljudi nisu prijavili, ali prolaza nije bilo. Išao sam i do gradonačelnika, još dok je bio Davidović, npr. primaju nekoga za naplatu karata i obećaju nam, a kad prođe konkurs ne primi se niko od povratnika Bošnjaka. Nas ima više od 12 hiljada Bošnjaka povratnika na teritoriji Banje Luke, ali nadležne institucije nemaju ni malo sluha za nas", priča predsjednik Udruženja povratnika u Banju Luku Kemal Gunić.
U Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, navode da je položaj povratnika Bošnjaka u Banjoj Luci znatno povoljniji u odnosu na druge povratnike koji su se vratili u manje sredine i u ruralna područja.
"Više je prostora da se obezbijedi egzistencija za sve povratnike u Banjoj Luci, pa tako i Bošnjake, nego što je to slučaj u malim sredinama. Naravno da treba i dalje institucionalno pomagati sve povratnike u svrhu održivosti povratka, što Vlada Republike Srpske i čini, kako pružanjem određenih vrsta pomoći pojedincima, tako i udruženjima i onima koji otvaraju nova radna mjesta. Takva vrsta pomoći se realizuje preko Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske koje svake godine raspisuje Javni poziv za pomoć održivom povratku u Republici Srpskoj i naravno da su do sada takvu pomoć ostvarivali i povratnici Bošnjaci u Banjoj Luci", saopštava pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica RS Drago Vuleta.
Iz Udruženja povratnika poručuju da su svjesni globalne ekonomske krize, ali da zahvaljujući raznim opstrukcijama Bošnjaci povratnici teško dolaze do posla ili neke novčane pomoći.
"Svjesni smo da je kriza i da se kod nas najviše odrazi, ali nema zapošljavanja Bošnjaka. Niko neće ništa da nam pomogne, jer mnogima je već poznato kada raspišu konkurs za neko mjesto, da tamo već postoji zaposlen radnik i da je konkurs raspisan samo da ispuni normu. Počeli smo da gradimo jednu halu da bi u njoj zaposlili dosta ljudi, a nismo naišli na podršku Ministarstva RS-a", žali se Gunić.
U Ministarstvu dodaju da pravo učešća na javnim pozivima svi imaju, ali da je nemoguće svima udovoljiti.
"Rekli smo da Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS svake godine raspisuje Javni poziv za održivi povratak i na te javne pozive imamo skoro svake godine više od 3.000 prijava, kako od pojedinaca, udruženja, pravnih lica i slično, i tu bude zaista dosta dobrih i kvalitetnih projekata, a sredstva s kojima raspolažemo su jako ograničena i nemoguće je svima udovoljiti", poručili su iz Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS.
U Udruženju povratnika kažu da im je Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica BiH, zajedno sa Federalnim ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice pružilo finansijsku pomoć, ali da su ostali uskraćeni za oslobađanje komunalija prilikom izgradnje hale.
"Mi smo platili te neke komunalije oko 8.800 maraka, a tražili smo samo da nas toga oslobode, međutim, nisu. Morali smo platiti građevinsku dozvolu, a pored ova dva Ministarstva koja su nam dala više od 200.000 maraka pomoći, najviše nam pomažu strani investitori. Tako smo zahvaljujući njima obezbijedili veliki broj plastenika, multikultivatora i slično. To je izgleda jedini način, drugačije se ne može“, navode iz Udruženja građana povratnika u Baju Luku.
Iz Ministarstva dodaju da su u više navrata obezbijedili pomoć navedenom udruženju, te da je projekat izgradnje hale velika investicija, a sredstva kojima Ministarstvo raspolaže su skromna.
"Navedeno udruženje je u proteklom periodu u tri navrata dobilo određenu vrstu pomoći od strane ovog Ministarstva, koja se odnosila kako za pomoć u radu udruženja, tako i za održivi povratak. Koliko nam je poznato projekat izgradnje hale je velika investicija, a skromna sredstva kojima raspolaže ovo ministarstvo, da su sva dodijeljena za navedeni projekat, efekat ne bi bio zadovoljavajući. Zato se Ministarstvo u pružanju pomoći u svrhu održivog povratka u Republici Srpskoj opredjeljuje za više manjih projekata, pojedinačnih pomoći, koje daju veći efekat. Navest ćemo samo primjer pomoći bošnjačkima udruženjima ZZ Tarevci i Biznis centar Tarevci iz Modriče, te pojedincima i udruženjima u Bratuncu i Bosanskom Novom", zaključili su u Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica RS.
