U crvenoj grupi su još Beograd, Atina, Kišnjev, Stokholm i Jerevan.
Najtransparentniji gradovi ili oni koji su u zelenoj zoni su Talin, Viljnus, Priština, Kijev, Madrid i Prag. Gradovi nisu rangirani pojedinačno, već su podijeljeni u zone (zelena, žuta i crvena), kako se radi o pilot istraživanju koje je obuhvatilo relativno mali broj indikatora (14).
Iako se radi o manjem broju indikatora, oni su pažljivo izabrani od preko dvadeset evropskih ogranaka TI kako bi se mjerio pristup informacijama gradskim odlukama, postupcima javnih nabavki, načinu trošenja gradskog novca, sadržaju sa sjednica gradskih vijeća, etičkim pravilima izabranih predstavnika, itd.
Studija je pokazala da su istočnoevropski gradovi u mnogim kategorijama pokazali bolje rezultate nego prijestonice iz tzv. starih demokratija. To se pripisuje činjenici da je u ovim zemljama korupcija izraženija, i da postoji veći pritisak javnosti da sve informacije o donošenju bitnih odluka budu javne.
Svi građani plaćanjem poreza doprinose primanjima javnih službenika, pa bi informacije o budžetu i primanjima gradonačelnika i vijećnika morale biti javne, poručuju iz TI. I to se smatra osnovnim standardom proaktivne transparentnosti koji nalaže da ove informacije budu dostupne i na službenim web stranicama institucija.
U većini evropskih glavnih gradova građani imaju pristup informacijama o budžetima, javnim nabavkama ili kontakt informacijama o vijećnicima, dok je najteže pristupiti informacijama o ukupnim primanjima gradonačelnika, vijećnika ili njihovom radnom rasporedu.
Cijelo istraživanje se nalazi na stranici Transparency International u BiH.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
