Ocijenio je da u FBiH imamo zastoj u inoviranju zakonskih propisa već duže vrijeme i da i dalje radimo po starim propisima, koji su često neprimjenjivi, tako da donošenje zakonskih rješenja mora postati dnevni posao.
Izrazio je uvjerenje da su u predloženom zakonu o inspekcijama i u izmjenama i dopunama Krivičnog zakona kazne adekvatne prekršajima.
"To je, prije svega, da ljudi shvate da je država prinuda, sila i da se zakoni moraju poštovati. Zagovornik sam strašno velikih kazni, ne da bismo ih mi izricali, već je ta prijetnja kaznom uslov da čovjek razmisli šta će raditi. Sve dotle dok se prekršiocu isplati da pravi prekršaj, on će ga praviti, odnosno svjesno će ih praviti. Sada imamo pojačan nadzor poslovnih subjekata, 100 inspektora je na terenu i tvrdim da ćemo imati rezultat i da ćemo uraditi puno posla, ali na kraju kad to sve prođe, vraćat će se isto stanje, jer kazne su takve da se svakome isplati da prekrši zakon", kazao je Tirak.
Ako je poslodavcu, znači, jeftinije da prekrši zakon on će ga, kako kaže Tirak, prekršiti.
"Ako mu je za jednog radnika nacrno kazna nikakva, on će zaraditi na radnicima nacrno, jer neće platiti državi doprinos, ali ako je kazna velika, što podrazumijeva i zatvaranje objekta , onda će on debelo ramisliti", kazao je Tirak.
Smatra da današnja zakonska rješenja uglavnom pogoduju razvoju sive ekonomije i da su u "velikom belaju" svi oni koji žele da rade po zakonu, jer imaju pred sobom nelojalnu konkurenciju.
"Država vlada putem zakona i ovlaštenja koja ustavi daju i ako nećemo to raditi ili nećemo podržati ovaj set zakona koji je donijela Vlada FBiH, ne znam koji to onda treba podržavati", kazao je Tirak.
Pojasnio je da se dopunama Krivičnog zakona velike kazne, pa i do 200 hiljada KM, ne predviđaju naprimjer za male prodavnice, već za velike poslovne sisteme koji recimo ne brinu o zaštiti okoliša i ne ugrađuju filtere na svoja postrojenja, što je, kako je kazao, savim ispravno.
Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove naglasio je da bi pod hitno trebalo mijenjati i Zakon o radu da bi se adekvatno zaštitili radnici koji su, smatra on, posebno kod privatnih poslovnih subjekata, u milosti i nemilosti poslodavaca.
