Tone dio depoa Historijskog arhiva Sarajevo, ugroženi važni dokumenti grada i države
Iako depo, mjesto u kojem je locirana cijela arhivska građa, danas izgleda bolje nego 2003. godine zahvaljujući manjim intervencijama, manjak osjećaja i novca za sistemsko rješenje doveli su do toga da jedan dio zgrade tone.
"To je uočeno već 2012. godine - zapadno krilo objekta je nestabilno i sliježe se. Mi smo tada reagirali, a dolazili su tadašnji ministar Dubravko Lovrenović i predsjednik skupštinske Komisije za kulturu i sport, a današnji premijer KS Elmedin Konaković, nakon čega su izdvojena sredstva od 15.000 KM da se to stabilizira. Ipak, prije mjesec dana smo primijetili iste pukotine, što znači da se to vratilo ili da nije dobro stabilizirano. Mi ćemo zvati Geodetski zavod da to prati kako bismo znali o kojem obimu problema je riječ", rekao je za Klix.ba Haris Zaimović, viši arhivist Historijskog arhiva Sarajevo.
On je kazao da se godinama apelira na sistemsko rješavanje problema Historijskog arhiva Sarajevo te da se počne razmišljati o izgradnji novog namjenskog objekta ili o sanaciji postojećeg.
Adrese žalbi
"Građa Historijskog arhiva Sarajevo je nacionalni spomenik. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila ju je pokretnim dobrom koje je još svrstano kao ugroženo. To znači da sve instance vlasti imaju dužnost brinuti se o njoj – federalna, kantonalna, općinska i gradska", objasnio je Zaimović.
Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa valorizirao je depo kao objekat materijalne i nematerijalne baštine.
"Mi živimo tu gdje živimo, u zemlji gdje je sistem vrijednosti takav kakav jeste i gdje sami morate iznalaziti rješenja kako biste usporili proces nestajanja građe. Pored spomenutih problema, objekat ne zadovoljava ni druge uslove kao što su vlažnost zraka, svjetlost i sve ostalo što treba imati jedan objekat koji čuva arhivsku građu", rekao je Zaimović.
Potreban novac i trenutna nebriga
Vlada KS je 2007. godine odlučila da za Arhiv u vidu grantova u fazama izdvoji 600.000 KM. To je počelo i isprva je osigurano 170.000 KM, ali je 2009. sve stalo zbog ekonomske krize.
Naš sagovornik na osnovu toga smatra kako samo za rekonstrukciju unutrašnjeg dijela objekta treba između 500.000 i 600.000 konvertibilnih maraka.
Pored problema nepostojanja novca za rekonstrukciju depoa, evidentna je zapuštenost građe, posebno one smještene u neadekvatnim prostorijama punih prašine i vlage. Pojedini dokumenti djeluju razbacano što navodi na zaključak loše postojeće brige.
Arhivska građa
U depou se nalaze dokumenti koji svjedoče kontinuitetu postojanja Gradske uprave od 1878. godine do danas. Tu su dokumenti Gradskog poglavarstva, gradskog povjerenika, Narodnog odbora, Skupštine Grada, Općinskog suda i drugih nekadašnjih i današnjih institucija. Tu su zemljišni spisi, dnevnici nekretnina, dokumenti osnovnih i srednjih škola, dokumenti kompanija poput Fabrike Duhana Sarajevo i Sarajevske pivare, popisi stanovništva iz 1910. i 1925. godine te dokumenti nekadašnjeg šerijatskog suda.
U dijelu objekta koji propada čuvaju se dokumenti Općine Stari Grad, odnosno njena kompletna arhivska građa. U depou se čuvaju dokumenti svih općina na području Kantona Sarajevo. Također, Arhiv je u procesu preuzimanja građe Kantonalnog tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova.
