Gdje je put do sistema?
101

Tragom Izetbegovićevih riječi: Ko je odgovoran za primarni i sekundarni nivo zdravstva u Sarajevu

S. H.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Čelnik SDA Bakir Izetbegović jučer je pročitao zaključke nakon sjednice Predsjedništva stranke i uz opasku da Sarajevo postaje "najveći klaster u Evropi" te da mu prijeti tzv. "italijanski scenarij" dodao i da borbu protiv korone efikasnije treba provesti na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite.
Tercijarni nivo, odnosno KCUS, Izetbegović nije spominjao. I tačno je da je na KCUS-u jedini izolatorij na kojem se liječe oboljeli od Covid-19. Ali ko je kriv što u Kantonu Sarajevo ne postoji više mjesta u izolatoriju, što druge institucije nisu na vrijeme pripremile izolatorije, što postoje ogromni problemi na primarnom nivou, odnosno u domovima zdravlja.

Paradoks je da je ista stranka, koja je jučer uputila apel da domovi zdravlja i Opća bolnica trebaju efikasnije provesti borbu protiv koronavirusa dio vlasti te da je svojim koalicionim partnerima prepustila rukovođenje u spomenutim sektorima.

Tako je SDA primarni nivo zdravstva, u jeku galopirajućeg preuzimanja vlasti od Šestorke u Sarajevu predala stranci BOSS, jer je jedini zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo iz te stranke Haris Pleho podržao SDA u preuzimanju vlasti.

BOSS je imenovao svoje kadrove na čelo JU Domovi zdravlja i ta stranka je uz amin SDA odgovorna za način rada i funkcionisanja te ustanove.

S druge strane, sekundarni nivo zdravstva u Sarajevu je Opća bolnica na čijem je čelu godinama bio kadar SBB-a, koji je još uvijek u koaliciji sa SDA u Sarajevu. Ko je odgovoran zbog nepostojanja saradnje između zdravstvenih ustanova u Sarajevu i zašto je rivalitet toliko izražen. Ko je odgovoran što još uvijek u praksi nema tzv. "puta pacijenta", a poziciju ministra zdravstva je donedavno obnašao kadar DF-a, također koalicioni partner u vlasti sa SDA. Dakle riječ je o koalicionim partnerima koji su u vlasti SDA, DF, SBB i BOSS i sve probleme, da sve funkcioniše među njima kako treba, bi trebalo da riješe a da na sva zvona u javnosti ne prozivaju direktno i indirektno jedni druge.

Građanima ne trebaju ni izrazi zabrinutosti ni pozivi u prazno da sistem profunkcioniše. Građanima treba da u praksi dožive da sve radi usklađeno.

A kako sistem u BiH (ne) funkcioniše dovoljno govori činjenica da je nacionalni plan za borbu protiv pandemije od 2009. mrtvo slovo na papiru, iako je zakonski svake tri godine trebao biti ažuriran, a po potrebi i ranije.

Državni nivo ima najmanje ingerencije i utjecaja na borbu protiv koronavirusa. Jedino gdje se Vijeće ministara vidjelo u posljednje vrijeme je tzv. prihvatanje izazova u kampanji upućivanja građana da nose maske. Mali korak za građane, ali veliki za Vijeće ministara.