Travnik sistemski riješio problem napuštenih pasa, nesavjesni ljubitelji pasa otežavaju
Sistemsko rješenje problema pasa lutalica u Travniku u djelo je pretvoren prije godinu dana. Od tada do danas udomljeno je više od 30 pasa koji su pronašli sretne porodice koji brinu o njima, ali je i veliki broj onih koji pse udome, pa nakon "ugovornog perioda" do kada ih nadležni mogu kontrolisati, iste pse ponovo puste na ulicu, a zadrže njihovu dokumentaciju.
Na ulicama Travnika sada je teško vidjeti psa lutalicu. U azilu Goleš nedaleko od Travnika smješteno je 50-ak. Procedura hvatanja, transporta, karantena, socijalizacije s drugim psima, ali i prije toga pregledi i sva potrebna njega, definisani su pravilnikom koji se poštuje jer u njemu rade ljudi koji vole posao veterinara koji rade, a upravljanje azilom dodijeljeno je Javno-komunalnom preduzeću Bašbunar.
Enver Gurić i Amer Dervić u azilu za pse rade već godinu dana, a osim obaveznih mjera rade i neobavezne mjere ka psima kako bi bili što bolje prihvaćeni.
"Monitoring započinje socijalizacijom pasa jer su ulični psi i potrebna im je topla ruka. Kada se to uspije, a u većini slučajeva se uspije, idu u ispust gdje žive u čoporu i navikavaju se na život s drugim psima. Radimo po našim standardnim postupcima koji je usvojen i javno je dostupan", kazao je Dervić.
Gurić je istakao da se u azil dovoze zapušteni i napušteni psi kojima se pruži sva potrebna pomoć, prvenstveno medicinska, prije prijema.
"Gledamo da su svi na slobodi, da se socijalizuju, da osim u boksovima vrijeme provode i u igri zajedno. Sada imamo do 50-ak pasa, oko 30 je do sada udomljeno. Mi ovdje imamo dva uposlenika koji su zaduženi za čišćenje, ali i mi to uradimo. U ovom poslu je sve ljubav", kaže Gurić.
Direktor JKP Bašbunar Abid Drobo je u izjavi za Klix.ba kazao da je za više od godinu dana napravljen veliki iskorak te da je sklonište sada jedna velika cjelina koja će uskoro biti i šira s mnogo više prostora.
"Ova priča se stalno treba dograđivati. Trenutno nam je najveći problem struja, općina već drugo u saradnji s EP BiH pronalazi način da to riješi. Trenutno imamo agregat, ali imamo taj infrastrukturni zadatak, a prema uredu za veterinarstvo smo podnijeli zahtjev da ovo sklonište može udomljavati i van granica BiH. Imali smo jako mučan period. Rekao sam svima da očekujemo mnogo napada i tešku priču jer svako ima različit interes. Naš interes, bez obzira na to što nam je opterećenje u poslu, je da poduzmemo sve i da ovaj problem bude uredno riješen", kazao je Drobo.
Dodao je da voli otvoren razgovor i s udruženjima te da želi da svi zajedno ovu priču vode do savršenstva. Na danima otvorenih vrata imali su više od stotinu posjetilaca koji su imali priliku razgovarati s rukovoditeljima azila te se poigrati s psima.
Velike napore u osnivanju, ali i funkcionisanju azila ulaže i Općina Travnik koja je sa svojim inspekcijama poduzela mjere protiv osoba koje su čuvale životinje u neuslovnim uvjetima, a potom i javno pričale protiv azila i čitave priče zaštite životinja na taj način.
Suada Karajko iz Općine Travnik za Klix.ba je kazala da je ove godine za funkcionisanje azila izdvojeno 100.000 KM, a da su dodatna sredstva osigurana za druge potrebe preko Općine i Srednjobosanskog kantona. Za azil je nacrtom budžeta za 2024. godinu planirano 150.000 KM te se očekuje i pomoć kantona i Federacije Bosne i Hercegovine.
"Općina je kao neko ko je izgradio to sklonište i ko je nadležan za rješavanje ove problematike poduzela sve. U prethodne dvije godine imamo uslove po kojima smo jedna od rijetkih općina da je riješila ovaj problem. To vidimo i na ulici i po reakciji građana. Davno je prošao fazu projekta, ovo je sada sistem koji funkcioniše", kazala je Karajko.
Dodala je da su osim pozitivnih reakcija građana smanjene i reakcije onih koji su pokušali opstruirati ovu priču.
"Imali smo intenzivirane pritiske preko društvenih mreža, sve do izgradnje i funkcionisanja ovog sistema. Krenuli smo u pravcu nadzora tzv. ljubitelja pasa jer su oni ti koji su pravili pritiske i probleme. Imamo dokaze kod inspektora i redara da su isti ti koji su vršili pritiske na općinu i komunalno preduzeće držali pse u neuslovnim prostorima i nehumanim uvjetima", dodala je naša sagovornica.
Istakla je da brojna udruženja u SBK imaju desetine pasa koje drže kod sebe, ali da sigurno nemaju uvjete kako je to slučaj azila u Travniku.
"Nalazili smo i dokumente kod ljudi, ali nema životinja. To ukazuje na mnogo što...", zaključila je Karajko te dodala da brojni tzv. ljubitelji životinja nakon udomljavanja psa sa svom dokumentacijom, uprkos potpisanom ugovoru kojim dva mjeseca moraju informisati JKP Bašbunar o stanju psa, na kraju pse puste na ulicu.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
