Zagovornici obaveznog glasanja kažu da bi se uvođenjem ove izmjene u Izborni zakon BiH spriječila krađa glasova, odnosne glasanje umrlih te bi povjerenje građana u izborne rezultate bilo veće.
Zbog sumnje u vjerodostojnost rezultata glasanja mnogi građani BiH uopće ne izađu na izbore.
Novčana kazna
Australija je glasanje učinila obaveznim nakon pada izlaznosti na izborima 1922. godine. Danas je glasanje obavezno za sve građane u dobi od 18 godina ili više, a oni koji se ne pojave i dužni su platiti novčanu kaznu.
U BiH je situacija takva da na izbore izađe nešto više od 50 posto ukupnog broja registrovanih birača.
O ovoj temi smo razgovarali sa Zlatiborkom Popov-Momčilović, profesoricom političkih nauka na Univerzitetu Istočno Sarajevo.
Na naše pitanje koliko se zapravo kosi institut obaveznog glasanja s demokratijom odgovara da sve zavisi od interpretacije.
Iako se obavezno glasanje koristi u otprilike 20 zemalja podsjeća da se u većini zemalja sa razvijenom demokratijom ne koristi.
"Također, kako je kod nas uvijek problem u sprovođenju zakona, veliko je pitanje kako bi se takva jedna odredba sprovodila. Lično sam mišljenja da građani imaju pravo da ne izađu na izbore, što je legitiman oblik slanja političke poruke. Izbori su svakako samo jedan od segmenata političke participacije", objašnjava Popov-Momčilović.
Politička kultura
Ukazuje da se bez redovnog praćenja političkih sadržaja i zbivanja, pokušaja uticanja na rad i djelovanje izabranih predstavnika, članstva u udruženjima, učešća u protestima ne može govoriti o participativnoj političkoj kulturi.
"Naglasak treba staviti na uvođenje savremenih tehnologija za sprovođenje i praćenje izbora i na transparentnost izbornog procesa, s obzirom da više od 2/3 građana kod nas izbore smatra neregularnim. Jačanjem transparentnosti bi se bar delom prevazišle ove negativne percepcije i eventualno došlo do veće izlaznosti", zaključuje Popov-Momčilović.
Nataša Bekvalac nakon smrti Miodraga Kostića podijelila pjesmu koju mu je posvetila: Njena velika ljubav
