Treba li nam uopće nova vlast: ANP se sve manje spominje, a Dodik reciklira uslove
Jedini za kojeg bi se moglo reći da s nestrpljenjem iščekuje ulazak u vlast na državnom niovu je Milorad Dodik, kako bi pored totalne dominacije u RS-u mogao kontrolirati i dio vlasti na državnom nivou.
U praksi većina procesa funkcionira. Čak i Predsjedništvo BiH zasjeda i glasa o tehničkim pitanjima. To što međunarodni ugovori vrijedni nekoliko milijardi čekaju implementaciju zbog neizglasavanja u državnom zakonodavnom organu, ne brine previše političke aktere. Barem ne pokazuju brigu.
Lideri SDA, HDZ-a i SNSD-a načelno su dogovorili partnerstvo, zadali sebi rok 5. septembar pa prekršili dogovore. Godišnji nacionalni program (ANP) za NATO je kamen spoticanja i u jednom trenutku je bio svakodnevna tema političkih diskusija. Sada se sve manje spominje.
Da novih dnevnopolitičkih tema ne nedostaje pobrinuo Milorad Dodik. Nakon odbijanja izglasavanja ANP-a, sada najavljuje da će kao novi uslov postaviti izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Koristio je Dodik i SNSD i ranije priču o izbacivanju stranih sudija kao poligon za političke obračune.
Početkom 2016. SNSD i SDS predložili su u državnom parlamentu izmjene zakona koje bi podrazumijevale izbacivanje stranih sudija. Zakon nije prošao, a nije g apodržao ni HDZ. Nakon toga kreće nešto intenzivnije druženje Čovića i Dodika i SNSD i HDZ najavljuju da će zajenički raditi na novom zakonu.
Godinu dana kasnije 2017. godine indirektno su priznali da nema ništa od spomenutog zakona. Očito je ponestalo tema, pa se SNSD vraća staroj boljci - stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH.
Ustavni sud ima ukupno 9 sudija, od čega su trojica stranaca koje predlaže Evropski sud za ljudska prava. Četvoricu bira Zastupnički dom Parlamenta FBiH, a dvojicu NSRS.
Sada se očekuje novo insistiranje SNSD-a na spomenutim uslovima, dok se rješenje za formiranje vlasti uopće ne nazire.
Dodik neumorno priziva izvorni Dejton, prijeti povlačenjem RS-a iz državnih institucija, BiH naziva državnom zajednicom i slično. Ipak, zanemaruje da Dejton na koji se poziva podrazumijeva i OHR i strane sudije u Ustavnom sudu. Zanemaruje da nema povlačenja RS-a iz državnih institucija bez odluke državnih zakonodavnih organa, isto kao što nem ani Republike BiH bez izglasavanja u državnom parlamentu i pristanka svih na to. Izbjegava i čuti da je BiH u UN primljena kao republika, da nije državna zajednica već suverena država koju u administrativnom pogledu čine dva entiteta i Brčko Distrikt.
S druge strane upitan je i proces formiranja Vlade FBiH, s obzirom da HDZ neće učiniti slijedeći korak na tom putu dok se ne krene u izmjene Izbornog zakona.
Stoga teme koje su bile na dnevnom redu prije izbora imamo i danas. Na snazi je reciklaža u političke svrhe.
