Privremeno rješenje
51

Treba li Vlada u krizi preuzeti i ulogu Parlamenta? Evo šta kaže Ustav Federacije BiH

A. D.
Foto: R. D./Klix.ba
Foto: R. D./Klix.ba
Nakon što je otkazana sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH a zbog donesene odluke o zabrani okupljanja, postavilo se pitanje da li i u FBiH odluke u kriznom periodu treba donositi isključivo Vlada FBiH.
Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, ranije zakazana za 31. mart 2020. godine u Domu mladih u Sarajevu otkazana je zbog naredbi kriznih štabova o zabrani okupljanja, ali i preporuka ljekara.

Tačnije, predsjedavajućem ovog doma Mirsadu Zaimoviću još i prije odluke Kriznog štaba KS su ljekari koji su federalni parlamentarci predložili otkazivanje ove sjednice i prije odluke kriznog štaba

Doktor Mirsad Kacila (SBB) je tako preporučio da se vanredna sjednica ne održi na planirani način jer zaštitne mjere koje će se poduzeti ne predstavljaju dovoljnu protekciju za više od 50 poslanika na jednom mjestu. S njim je bio saglasan i Goran Akšamija (NiP).

Zlatko Ercegović, nezavisni poslanik je kazao: "Bojimo se da je okupljanje više od 50 osoba iz svih dijelova BiH ma kakve mjere poduzeli veliki i možda neprihvatljiv rizik. Belma Pojskić (SDA) je naglasila da je visoki rizik ostvariti veliki broj kontakata u ovakvoj epidemiološkoj situaciji.

Nakon informacije i otkazivanju sjednice pljuštale su kritike iz opozicije, tačnije iz SDP-a, koji su SDA spočitali udar na državu i to da će"svu moć prebaciti u ruke Vlade FBiH".

Međutim, sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH Izmir Hadžiavdić u izjavi za Klix.ba podsjetio je na jednu važnu odredbu Ustava FBiH koja, kaže, precizno reguliše postupanje u ovakvim kriznim vremenima u kojima se trenutno nalazimo.

Riječ je o članu IV B 3.9. Ustava Federacije BiH:

"Vlada Federacije je ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju ukoliko Parlament Federacije nije u stanju djelovati. Ovakva će uredba imati snagu zakona, te ne smije umanjiti prava i slobode utvrđene Ustavom. Svaka uredba prestaje važiti najkasnije krajem tridesetog dana nakon njena proglašenja, osim ako odmah ne prestane važiti negativnom odlukom Parlamenta ili krajem desetog dana nakon njena proglašenja, ukoliko Parlament Federacije zasjeda u vrijeme kada se uredba proglašava. Uredba proglašena dok Federacija upotrebljava oružane snage u skladu s ovim ustavom ostaje na snazi do petog dana iduće sjednice Parlamenta Federacije i tada prestaje važiti, ukoliko nije odobrena, ali ni u kojem slučaju duže od šest mjeseci. Nakon prestanka važenja uredba se ne produžava i ne obnavlja niti djelomice mijenja mimo odluke Parlamenta Federacije i njegove suglasnosti".
Hadžiavdić kaže da se radi o dijelu Ustava FBiH proisteklom iz Washingtonskog sporazuma koji, uprkos 109 amandmana, kasnije donesenih, uopće do danas nije mijenjana.

"Vlada je prema Ustavu ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom koje imaju rok važenja 30 dana od dana objavljivanja. Ne znam čemu ovolika hampa, jer to svakako ograničenog trajanja", kazao je Hadžiavdić.

Tako se postavlja opravdano pitanje treba li u kriznom periodu i FBiH, jednako kao RS, koristiti ovaj mehanizam te znatno uštediti na vremenu kod donošenja važnih odluka za funkcioniranje Federacije BiH. Ukoliko se zna da samo zakazivanje sjednica Parlamenta, ukoliko i ne bi bilo zabrane, košta mnogo vremena.

Treba i naglasiti da se nedavno sa premijerom Fadilom Novalićem na ovu temu sastao ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson

"Ambasador Nelson razgovarao je s premijerom FBiH o naporima koje Vlada FBiH ulaže na brzom suzbijanju širenja COVID-19 koristeći sva raspoloživa zakonska sredstva. Odgovorne vlade koje daju prednost učinkovitoj i brzoj koordinaciji spašavaju živote", rečeno je iz ambasade SAD-a nakon ovog sastanka.