Mehanizmi deblokade
32

Tri dana do isteka roka za finansiranje izbora: Hoće li Bevanda omekšati sam ili će ga natjerati?

N. V.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Zakonski rok za osiguravanje finansijskih sredstava za održavanje Općih izbora ove godine ističe 19. maja. Otkako su propali pregovori o Izbornom zakonu, HDZ-ov ministar finansija Vjekoslav Bevanda izbjegava CIK-u odobriti neophodni novac.
Ukoliko svoju zakonsku obavezu ne ispuni ni u naredna tri dana, demokratske procese će morati obezbijediti "stranci" u BiH.

Međunarodna zajednica neće snositi troškove izbora u Bosni i Hercegovini, to su jasno i kazali u prethodnom periodu. Međutim, oni u svojim rukama imaju razne mehanizme kojima mogu natjerati političare u Bosni i Hercegovini da poštuju državu, njene zakone i građane.

Ukoliko do isteka zakonskog roka, Vijeće ministara ne donese odluku o izdvajanju sredstava iz aktuelnog državnog budžeta, Evropska unija, a i visoki predstavnik ih mogu natjerati da to učine.

Bivši predsjednik CIK-a Vehid Šehić objasnio je jedan od načina "privole" koji se prije više od deceniju u BiH ispostavio kao učinkovit. Prisjeća se da je tadašnja supervizorica za Brčko distrikt Susan Johnson posegnula za blokadom isplate ličnih dohodaka onima koji su blokirali izborni proces.

"Kod nas su političari umislili da su jako bitni, ali kad im neko iz međunarodne zajednice zaprijeti, oni će to (osigurati novac) odmah uraditi. Jedna od korisnih sankcija iskorištena je prije više od 10 godina u Brčko distriktu kada nisu htjeli formirati vladu nakon izbora. Ambasadorica Susan Johnson blokirala je tada lične dohotke i oni su u dva dana formirali vladu", rekao je on.

Po istom principu to bi mogao uraditi i visoki predstavnik Christian Schmidt ili jednostavno nametnuti odluku za izdvajanjem novca. Sudeći po odgovoru koji smo dobili iz OHR-a, sačekat će da istekne zakonski rok u kojem domaći zvaničnici moraju reagovati.

"CIK je donio odluku da raspiše izbore za 2. oktobar prema postojećem izbornom zakonodavstvu. Sada je na Vijeću ministara da ispuni svoju zakonsku obavezu i obezbijedi potrebna sredstva za finansiranje izbora", rekli su iz OHR-a, ne detaljišući koja će biti njihova reakcija ukoliko do toga ne dođe.

Učinkovite sankcije za kojima bi mogla posegnuti EU, zasigurno su zamrzavanje kredita za BiH i dostupnih donacija kroz IPA fondove.

"Međunarodna zajednica ima mehanizme i oni su dokaz toga da mi ne znamo šta je demokratija. Nije demokratija ponašanje kakvo želite, nego poštivanje zakona koji su doneseni na demokratski način. Ali kod nas nema vladavine prava. Zato očekujem naročito od Washingtona, Berlina i Londona da ih ucjene blokadom novca. Istina i građani će ispaštati jedan dio, ali najviše će ispaštati oni", rekao je Vehid Šehić.

Međunarodna zajednica neće dozvoliti blokadu izbora

Iako u jednu ruku zvuči vrlo nerealno da ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda donese odluku o izdvajanju novca za izbore nakon propalog pokušaja dogovora o izbornim reformama, nerealno je i vjerovati da će "stranci" dozvoliti potkopavanje osnovnog demokratskog procesa.

S obzirom na to, nejasno je zbog čega Bevanda (HDZ) još uvijek ne donosi potrebnu odluku i opstruiše izbore.

On je u jednoj od rijetkih izjava o problemu finansiranja izbora rekao da je potrebno usvojiti Budžet za 2022. godinu i da u trenutnom budžetu nema potrebnih 12 miliona KM.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija ga je demantovao kazavši da novca za izbore ima i da će biti održani. S tim se slaže i Vehid Šehić.

"Ja vjerujem da će proraditi odgovornost kod Vijeća ministara i da će donijeti odluku i obezbijediti neophodna sredstva koja postoje. Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija je rekao da ta sredstva postoje, ali da je potrebna odluka. Ne znam zašto se s time odugovlači jer se tako krši i Izborni zakon. Dovoljno sredstava u Budžetu BiH ima i sada. Meni je neprihvatljivo da bilo ko, pogotovo građani koji rade u državnim institucijama, ne obezbjeđuju sredstva i ne donose potrebne odluke", rekao je on.

Inače, Vijeće ministara BiH je nedavno izdvojilo veću neplaniranu sumu i za pomoć javnom servisu Bosne i Hercegovine kako bi se izborili sa problemom blokiranih računa u Poreskoj upravi. Izdvojen je novac i za Televiziju Herceg-Bosne, kao i za ispitivanja na Trgovskoj gori.

Sve to demantuje Bevandu koji tvrdi da u trenutnom budžetu nema dovoljno novca.

Ima li novca u ovogodišnjem budžetu?

Ministar Bevanda je insistirao na tome da se novac obezbijedi kroz Budžet 2022. godine, međutim on će na dnevni red doći tek 7. juna što znači da njegovo usvajanje ne možemo očekivati ni za dva mjeseca, a CIK već sada mora početi pripreme za oktobar.

"Određena sredstva su CIK-u potrebna vrlo hitno jer oni moraju organizovati rad u CIK-u. Sada ide provjere kandidatskih listi, vidjet ćemo koliko je političkih stranka ovjereno, to je veliki posao jer mi imamo enormno veliki broj političkih subjekata koji učestvuju na izborima. To je hiljade kandidata koje treba provjeriti da li ispunjavaju zakonom predviđene uslove da budu kandidati. Iz tih razloga CIK trenutno nema dovoljno uposlenika, tako da se uvijek angažuju dodatni ljudi koji će uraditi određeni dio posla. Tako je uvijek bilo. Te ljude treba platiti i to ulazi u okvir tih sredstava", rekao je Šehić.

On ističe da CIK ne interesuje iz kojeg budžeta će biti finansirani izbori jer je to na Vijeću ministara.

"Problem je što ovdje ne postoji nikakva politička odgovornost za nepoštivanje zakona. Mora se Ustavom i određenim zakonima odrediti da se moraju poštivati imperativne norme, odnosno obezbijediti sredstva. Ja ne ulazim u njihove političke igre, vidimo da je i pritisak međunarodne zajednice jako veliki i ja želim vjerovati da će se do 19. ovog mjeseca novac osigurati", rekao je.

Ukoliko taj novac Bevanda na kraju ipak ne odobri do 19. maja, Šehić kaže da CIK ima mogućnost i da odgodi izbore kao što je to urađeno za prethodne lokalne izbore. S tim da Izborni zakon BiH ne predviđa takvo pomjeranje. Međutim, kako kaže i sam Vehid Šehić "nikome tada kad je pisan Zakon nije palo na pamet da bi moglo doći do neizdvajanja sredstava za izbore". I uistinu, ko je mogao očekivati da će neko ovako eksplicitno pokušati prekšiti osnovno ljudsko demokratsko pravo građana koji su ga birali.