Tri godine nakon poplava u BiH: Napretka ima, ali rijeke su još uvijek deponije i gradi se gdje ne treba
Podsjećamo, poplave koje su zahvatile BiH, Hrvatsku i Srbiju u maju 2014. godine ostat će zapamćene kao najveća katastrofa na ovim prostorima od kraja rata u bivšoj Jugoslaviji. Poginulo je najmanje 80 osoba, od čega najmanje 20 u BiH, a na stotine porodica je privremeno ili u potpunosti ostalo bez krova nad glavom. Šteta u BiH i Srbiji procjenjuje se na blizu 3,5 milijardi eura.
"Dosta toga je urađeno od kada su se poplave dogodile. One se ne mogu spriječiti, ali imamo sposobnost da odgovorimo na jednu takvu prirodnu katastrofu. Mi smo i onda odgovorili u svom kapacitetu, ali mogu reći da smo danas spremniji kada je riječ o opremi i ljudstvu", rekao je direktor Federalne uprave civilne zaštite.
On je kazao kako smo se maja 2014. godine uvjerili kolika je razorna moć prirode i koji je rezultat klimatskih promjena.
"Prije tri godine je 15. maja pao snijeg na Željeznom polju, bio je visok 70 cm, a dole na magistrali padala je kiša i takve stvari će se sigurno ponovo dešavati“, rekao je Solak.
"Ne treba biti pesimista. U nekim općinama se čiste obale. Mnogo se toga radilo na uređenju korita, na njihovom produbljivanju, na nasipima na rijekama Bosni i Savi, a i na Vrbasu se zajednički radilo iz oba entiteta. Mi smo uradili nekoliko sistema za rano upozoravanje od poplava u dolinama rijeka", kazao je Solak podsjetivši da je najbitnije promijeniti svijest ljudi, što je zapravo najteže.
Pored činjenice da je poplava zahvatila hiljade porodica i da uzroke kao što su kiša i snijeg jednostavno nije moguće kontrolisati, u maju 2014. godine postali smo svjesni da je ljudski faktor odigrao značajnu ulogu u tragediji, uglavnom zbog bespravne gradnje na trusnim zemljištima.
"Mi se moramo drugačije odnositi prema rijekama i zemlji – da ne pravimo kuće gdje ne treba, da ne pravimo objekte u blizini rijeka jer oni će ugroziti nečiji život prilikom spašavanja", kazao je Solak prisjetivši se tmurne slike za vrijeme čišćenja bh. gradova pogođenih poplavama.
"Kada smo radili čišćenje kuća nakon poplava, ljudi su smeće koje je rijeka izbacila ponovo vraćali u rijeku. Ali, njima će se to sve ponovo vratiti, za godinu ili za pet ili za deset. Mi moramo promijeniti svijest ljudi prema prirodnim blagodatima! Svijest se promijenila nedovoljno. Ako je poplava bila 15. maja, 25. maja ljudi su vraćali otpad u rijeke. Danas prođite dolinama rijeka u BiH – ljudi se prema njima odnose loše. Rijeke su deponije za kontejnere, veš-mašine i šporete. To je uobičajena stvar i to je najveći problem", objasnio je Solak.
On je dodao da ako se građani nastave ponašati nemarno, nikakva pomoć vlasti ili međunarodnih organizacija za obnovu korita neće biti dovoljna.
"Za pet godina se to neće vidjeti jer će biti uništeno. Stanovnici su neodgovorni u tim sredinama. Teško je nači počinitelja koji je neku mašinu bacio u rijeku, a i ljudi ih ne prijavljuju. U evropskoj zemlji će vas svi prijaviti, a ovdje ljudi okreću glavu", rekao je Solak.
Solak je dodao da su među najopasnijima oni koji svojim samostalnim djelovanjem mijenjaju profil korita potoka i rijeka.
"Kada rijeka nadođe onda mu je kriva vlast i civilna zaštita, a on je sam sebe ugrozio, a time i druge ljude", zaključio je Solak.
