Tri scenarija u Domu naroda FBiH: Christian Schmidt ponovo dolazi u fokus
To znači da nam do izbora nove vlasti slijedi vjerovatno nova kriza, nove međusobne optužbe dva suprotsavljena politička bloka (Osmorka s jedne i SDA/DF s druge strane). Jer da bi neka stranka ili koalicija mogla predložiti svog kandidata za predsjednika/potpredsjednika FBiH u nekom etničkom klubu potrebno je da ima minimalno 11 delegata.
I bez obzira na dogovorenu koaliciju Osmorke i HDZ-a i većinu koju imaju u Predstavničkom domu, problem bi mogao nastati ako eventualno izabrani potpredsjednik kojeg delegira SDA/DF ne potpiše imenovanje nove vlade. A s obzirom da SDA nije odustala od vlasti teško je očekivati da će pristati na potpis za vladu u kojoj neće biti te stranke.
Šta nam to govori?
Kada je visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći nametnuo izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona, poručeno je da su tim potezom konačno odblokirani procesi i da više niko neće moći blokirati novu vlast. Ipak, stanje na terenu kaže da je Schmidt svojim odlukama deblokirao samo izbor predsjednika/potpredsjednika FBiH, jer je postavio rokove za predlaganje kandidata. Pa ukoliko bi neko ignorisao i ne bi predložio kandidata, nakon mjesec dana broj potrebnih delegata za predlaganje bi se smanjivao.
Međutim, Schmidt nije odblokirao formiranje nove vlade, jer zakon propisuje da bi vlada bila formirana, saglasnost moraju dati predsjednik i dva potpredsjednika FBiH.
Vjerovatni i manje vjerovatni scenariji
Manje vjerovatan scenarij je da SDA/DF potpredsjednik, ukoliko bude izabran da potpis za vladu Osmorke i HDZ-a. Osmorka traži da ih podrži barem delegat DF-a pod izgovorom da je i SDP 2015. godine podržao DF-ovog Milana Dunovića.
Ipak, iz DF-a prve reakcije govore da neće biti ništa od te podrške, a razlog bi se mogao tražiti u odluci Osmorke da u Zeničko-dobojskom kantonu u vlast ide sa HDZ-om, nakon što je DF prvobitno dogovorio koaliciju sa strankama Osmorke, ali bez HDZ-a.
Drugi scenarij je da SDA/DF potpredsjednik ignoriše davanje saglasnosti za vladu. U tom slučaju kriza se produbljuje, a nervoza među političkim oponentima raste.
U toj situaciji nervozan će biti i visoki predstavnik jer će se pokazati da nije do kraja odblokirao sve procese, a mogao je prilikom nametanja 2. oktobra računati da bi moglo doći do te situacije.
I treći scenarij je da stranke Osmorke traže da se ponovo uključi visoki predstavnik i donese neku novu odluku. Ipak, ukoliko to uradi otvorit će Pandorinu kutiju i nijedna buduća vlad aneće biti sigurna i niko neće biti nezaobilazan. To je svojevrsni rizik i za HDZ.
To važi i ukoliko Schmidt donese odluku o tzv. autentičnom tumačenju svojih nametnutih odluka i uđe u polje dodatnih nametanja kako bi na neki način zaobišao potpredsjednika iz SDA/DF ili zaključio da je za imenovanje vlade potreban samo potpis predsjednika. Sve to je jako politički osjetljiv teren koji bi ulogu visokog predstavnika dodatno usložnio.
U svakom slučaju kriza koju najavljuju trenutna dešavanja ponovo bi u fokus javnosti mogla dovesti Christiana Schmidta.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
