Generalna predstavka, koju je potpisalo 27 organizacija, odnosi se na praksu vlasti u Bosni i Hercegovini koja je spriječila hiljade muškaraca i žena da dođu do pravde i nadoknade štete za teške zločine koje su pretrpjeli tokom proteklog rata. Ovaj dokument usredotočen je na primjenu zastarnih rokova na tužbene zahtjeve žrtava pred sudovima u BiH i nametanje visokih troškova sudskih postupaka, prvenstveno nagradu i naknadu javnim pravobraniocima, u parničnim postupcima.
Od odluke Ustavnog suda iz 2013. godine, sudovi širom BiH odbili su hiljade zahtjeva za nadoknadu štete žrtvama rata primjenom zastarnih rokova.
“Imajući u vidu da BiH istovremeno nije uspostavila zakonodavni okvir kojim bi bio osiguran kolektivni mehanizam nadoknade štete svim žrtvama rata, pravo žrtava na djelotvoran pravni lijek je povrijeđeno”, istakla je viša pravna savjetnica TRIAL International u BiH, Adrijana Hanušić Bećirović. Poteškoće u identifikaciji počinilaca, bjekstvo ili smrt počinitelja u decenijama nakon rata te značajan zaostatak neprocesuiranih predmeta ratnih zločina pred krivičnim sudovima znači da su parnični postupci jedini put kroz koji većina ratnih žrtava može tražiti nadoknadu štete.
Neki sudovi, prvenstveno u Republici Srpskoj (RS), pored odbijanja tužbenih zahtjeva, od žrtava zahtijevaju plaćanje visokih troškova sudskih postupaka, troškova nagrade i naknade za rad javnih pravobranioca tuženih entiteta.
"Praksa nametanja troškova postupaka i pljenidbe imovine stvorila je atmosferu straha, prisiljavajući žrtve da ponovo proživljavaju ratnu patnju", navela je međunarodna konsultantica TRIAL International i bivša članica Lowenstein pravne klinike, Kyle Delbyck. "To je bilo dodatno poniženje za žrtve jer smo, bez obzira na sve vjerovali u malo pravednosti", izjavio je bivši logoraš, dok je jedan ispitanik naglasio kako ne bi podnosio tužbu da je znao da mora platiti sudske troškove. Druga žrtva, čija je tužba odbijena, morala je platiti sudske troškove. “Plaćanjem troškova postupaka ponovo proživljavamo patnju, mučenja i silovanja koja su se dogodila u logorima“, istakla je ova osoba.
“Nijednoj žrtvi se ne bi trebalo reći da je došla prekasno da dobije pravdu. Nijedna žrtva ratnog zločina ne bi trebala biti kažnjena zbog dolaska na sud kako bi pristupila naknadi štete“, rekla je Erin Islo, diplomantkinja Pravnog fakulteta Yale iz 2019. godine i članica Lowenstein pravne klinike.
“Specijalni izvjestitelj ima priliku skrenuti pažnju na štetu koju žrtve ratnih zločina u BiH trpe u potrazi za pravdom. Posvećivanje pažnje ovom kontinuiranom problemu može imati realan uticaj na živote žrtava i naglasiti međunarodnu posvećenost dostojanstvu za one koji su preživjeli ratne strahote“, dodala je Islo.
Generalna predstavka poziva Specijalnog izvjestitelja Ujedinjenih nacija za promoviranje istine, pravde, reparacije i garancije neponavljanja da posjeti BiH kako bi se iz prve ruke upoznao sa posljedicama koje donosi odbijanje tužbenih zahtjeva i nametanje obaveze plaćanja pretjeranih troškova sudskih postupaka, da pozove domaće sudove da preispitaju svoje stavove o primjeni zastarnih rokova te da prekinu praksu nametanja visokih troškova sudskih postupaka žrtvama ratnih zločina, kao i da se oprosti dug žrtvama čiji su sudski procesi već u fazi izvršenja.
Početkom jula, predstavnici Lowenstein pravne klinike održat će sastanke u Ženevi sa predstavnicima različitih UN ureda specijalnih izvjestilaca kako bi razgovarali o Generalnoj predstavci i njenim preporukama.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
