Kao učesnici tribine nastupili su profesori Senadin Lavić, Enver Imamović i Hilmo Neimarlija, a gost je bio generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar. U ulozi moderatora našao se Nedžad Mulabegović.
Popis je značajan akt koji bi trebao imati pozitivne refleksije na dešavanja u BiH. Sam popis, kao modalitet društvenih aktivnosti, ima apsolutnu opravdanost. Specifično je da se popis čini nakon perioda destruktivnosti i treba prikazati sliku onoga što je ostalo od stanovništva. To ima refleksije na stanovništvo i njihovo izjašnjavanje. Samo ustavno određenje da u BiH žive tri naroda i ostali, povlači određena pitanja, objašnjeno je u uvodnoj riječi tribine.
Tribina je usmjerena ka građanima BiH, kako bi se određene stvari još jednom ponovile i pružila mogućnost svakom građaninu da se izjasni na način koji mu je adekvatan. Održana je na nekoliko nivoa, od historijskog, preko životnih pitanja koja popis otvara, pa do toga šta je ovo vijeće učinilo po njegovom pitanju.
Enver Imamović je objasnio kako popis stanovništva u svakoj zemlji predstavlja normalnu pojavu, ali da su ovo specifični prostori koje prate problemi. Ukazao je i na historijske prilike i najvažnije trenutke koji su doveli do današnje situacije Bosne i Bošnjaka.
Imamović objašnjava kako porijeklo ovog naroda zadire duboko u historiju, ali se on ograničio samo na period od srednjeg vijeka i pojave Bosne kao države u 8. ili 9. stoljeću, kada se javlja termin "Bošnjanin", koji, 1166. godine, spominje i bizantski car i pisac kao "Bosenikos".
Dolaskom Osmanlija nestaje termin "Bošnjanin“, ali dolazi do novog – "Bošnjak", kojeg i nestaje dolaskom Osmanlija. Većinsko stanovništvo Bošnjaka desetkovano je u brojnim ratovima u kojima su učestvovali za osmansku vlast, a kasnije i austrougarsku. Također, tome su pomogla i izbijanja kuge i kasniji ratovi. "Svi stari narodi nestaju, nije ni čudo zašto nas je ostalo ovako malo", objasnio je Imamović u svom izlaganju.
"Što se tiče popisa u 2013. godini, a primarno vezano za Bošnjake, bitno je to da su Bošnjaci riješili svoje nacionalno pitanje i to će se popisom samo potvrditi. Kada je BiH priznata kao država, tada je ustanovljena kategorija Bosanac i Hercegovac, a 1993. godine je, na Bošnjačkom saboru, vraćeno ime Bošnjak. To je apsolvirano unutar bošnjačke inteligencije i sada će se to na popisu pokazati kao činjenica. Više ništa u ovoj zemlji neće biti sporno što se tiče Bošnjaka. Naredna faza u koju ćemo ući je razvoj BiH, prije svega socijalnog i ekonomskog karaktera. Ovih 20 godina bilo je ideološko i kulturno zaokruživanje života ovog naroda, a sada slijedi druga, složenija, faza. To što se termin 'Bošnjak' jednači sa 'musliman' nije nikakav problem. Bošnjaci nisu samo muslimani", rekao je za Klix.ba Senadin Lavić.
Hilmo Neimarlija je govorio o važnosti i spornosti popisa, a naveo je i kako se njegovu važnost ne može precijeniti iz više razloga.
"Ovaj popis se, prije svega, provodi 22 godine nakon posljednjeg popisa, održanog u prvoj godini tranzicije bh. društva iz socijalizma i jednopartijskog političkog sistema. Godinu dana nakon popisa došlo je i do agresije. S ovim popisom imamo višestruko uvećanu važnost rezultata koje će on pokazati o aktuelnom stanju bh. stanovništva, s obzirom na količinu vremena koje je proteklo, ali i djelovanje neprirodnih procesa kretanja stanovništva. Popis je značajan i za institucije i međunarodni položaj BiH, ali i planiranje budućeg razvoja. BiH je zemlja tri naroda i ostalih i popis je drugačiji nego u većini drugih zemalja, budući da rezultati imaju direktne političke implikacije i dejstvo na odnose u zemlji. Konačno, ovo je i prvi popis na kojem će Bošnjaci moći normalno da se izjasne ko su i šta su", rekao nam je Neimarlija.
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
