"Nužno je u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji (EU) pristupiti implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci' i u tom kontekstu jačati elemente društvene integracije u BiH pri čemu bi državne institucije dobile mnogo veći značaj nego što ga danas imaju", kazao je Trnka, komentirajući stanje nakon provedbe protustavnog i antidejtonskog referenduma u RS-u, uključujući pravne i političke implikacije tog čina.
On, istovremeno, smatra da u aktuelnoj dnevnopolitičkoj praksi tzv. referendum neće izazvati nikakve posebne promjene, osim što će dovesti u još nepovoljniji položaj opoziciju u entitetu RS, "jer je sve to, zapravo, bio dobar marketing SNSD-a za predstojeće lokalne izbore u BiH“.
Na upit o pravnoj relevantnosti održanog referenduma, Trnka pojašnjava da taj tzv. referendum nije ispunio ni temeljne pravne elemente, te da je takav oblik izjašnjavanja nedopušten kada se radi o odlučivanju o sudskim presudama uopće, uključujući i presude ustavnog suda, koje su, uz to, konačne i obavezujuće.
Nadalje, navodi da referendum nije proveden u skladu s međunarodnim standardima, "jer nisu bili prisutni ni međunarodni, ni domaći promatrači tokom njegovog održavanja“.
Trnka, također, smatra da su se, prema reakcijama međunarodne zajednice i demokratskog svijeta, vlasti RS-a našle u potpunoj izolaciji, te da bi odnos demokratske javnosti i međunarodne zajednice mogao biti još energičniji, ukoliko bi te vlasti posegnule za novim referendumima, dovodeći to pitanje u kontekst postojećeg ustavnog uređenja u BiH u kojem nacionalni prefiks ima prioritet i u kojem, u skladu s tim, nacionalne elite odlučuju u najužem krugu o svim ključnim pitanjima u zemlji.
"Favorizirajući nacionalni element, Milorad Dodik je dobro procijenio da će homogeno nacionalno biračko tijelo u RS-u u kojem Srbi čine više od 90 posto stanovništva odobriti sve njegove nacionalne poteze", ističe Trnka, uz opasku da takav razvoj događaja može voditi daljem jačanju secesionističkih tendencija.
U širem kontekstu, osvrnuo se i na odnos velikih sila prema regionu Balkana te posebno prema Bosni i Hercegovini, a kroz prizmu najnovijih dešavanja, navodeći kako se pokazalo da zapadne sile, kao i Rusija nastoje proširiti utjecaj na ovom području.
"Činjenica da je predsjednik jedne tako velike sile kao što je Rusija (Vladimir Putin) primio jednog 'lokalnog kabadahiju' ne govori o značaju sugovornika, nego o ruskom interesu da proširi utjecaj na ovom prostoru", izričit je Trnka, potcrtavajući pritom da je indikativna pozicija susjedne Srbije "koja nominalno ne podržava referendum, jer želi u Evropsku uniju, a s druge strane mu se ne suprotstavlja, jer želi da surađuje s Rusijom i omogući pristup ruskih interesa na ovom području".
Kada se radi o reakciji/odgovoru domaćih i međunarodnih institucija na provedbu protupravnog referenduma u entitetu RS, Trnka je stava da bi institucije sistema, prije svih, Tužiteljstvo trebalo pokrenuti krivičnu istragu i djelovati prema Sudu BiH, a da bi se utvrdila odgovornost onih koji su involvirani protuustavno i antidejtonsko djelovanje.
"S obzirom na to da je međunarodna zajednica stala na stanovište da se radi o antidejtonskom i protuustavnom aktu morala bi u okviru vlastitih ovlaštenja da poduzme konkretne mjere, bilo da visoki predstavnik aktivira bonske ovlasti, ili da poduzmu neke druge mjere, uključujući blokiranje sredstava lidera odgovornih za organiziranje referenduma i zabranu ulaska u zemlje Evropske unije, te utjecaj u smislu ograničenja investiranja stranih kreditora prema RS-u. Spektar tih mjera je veoma širok", zaključio je profesor Trnka u razgovoru za Fenu.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
