Trnka o zaključcima NSRS: Tresla se gora - rodio se miš, ovo je prilično neozbiljno

Što se tiče usvojenih zaključaka NSRS-a, Trnka je rekao da se jučerašnja sjednica entitetskog organa zakonodavne vlasti najbolje može opisati riječima "tresla se gora - rodio se miš". Kako kaže, Dodik je u uvodnom izlaganju dramatično najavljivao stotinu prodora, ali su na kraju usvojeni zaključci kakvi su usvojeni i to pod očitim utjecajem opozicije.

"U zaključcima su više iznesene prijetnje i pritisak na partnere u BiH nego što je predviđena neka ozbiljna akcija. I oni su sami svjesni kako ne mogu odlučivati o mandatu visokog predstavnika pa su zakazali sjednicu kako bi NSRS eto donijela nekakve zaključke u vezi s tim. To ne može proizvoditi nikakve pravne posljedice jer u pravu se zna da kada nenadležan organ odlučuje o nečemu onda to ne proizvodi pravne posljedice", kazao je Trnka.

Vjerovali ili ne Narodna skupština RS-a u svojim zaključcima zaprijetila je čak i velikim silama poput Sjedinjenih Američkih Država i to u dijelu gdje je upozorila strane potpisnice i svjedoke Dejtonskog sporazuma te predstavnike međunarodne zajednice da će poduzeti određene aktivnosti ukoliko ne spriječe pokušaje razgradnje Dejtonskog sporazuma.

"Ovo je prilično neozbiljno. Pa i oni su svjesni da će njihove prijetnje odbiti međunarodna zajednica, a posebno velike sile koje su kreirale Dejtonski mirovni sporazum. To što Dodik predlaže je u suprotnosti s Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom", rekao je Trnka.

Homogenizacija na nacionalnoj osnovi u Dodikovoj režiji

Entitetski zakonodavci su u svojim zaključcima nastavili praksu davanja legitimiteta Vladi RS-a da razmatra pitanja iz isključive nadležnosti Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Tako je u jednom zaključku Vlada RS-a zadužena da pokrene reformu državnog pravosuđa, tačnije Suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTV-a BiH, a u drugom zaključku da otpočne pregovore s Vladom FBiH o usaglašavanju zakona o Ustavnom sudu BiH.

S obzirom na to da su svi ovi zakoni u nadležnosti državnih, a ne entitetskih institucija, Trnku smo pitali da li vlast u entitetu RS pokušava na ovaj način preuzeti nadležnosti države. On smatra da je cilj Vlade RS-a izvršiti pritisak na Vladu FBiH, a sve kako bi se dogovorom entiteta pokrenule takve procedure u Parlamentarnoj skupštini BiH.

"On govori i o podjeli sredstava prikupljenih u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. O tome mora odlučiti Parlamentarna skupština BiH. Dodik vjerovatno pokušava pridobiti oba entiteta kako bi ta ideja mogla proći u Parlamentarnoj skupštini BiH", kazao je Trnka.

Istakao je da postupanje NSRS-a predstavlja direktno zadiranje u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, iako još uvijek nije poznato koje konkretno korake namjeravaju poduzimati. Kako kaže, sama namjera pokazuje da bh. entitet RS ne poštuje ustavne propise i poslovnike o radu.

Trnka nam je rekao da svako uskraćivanje nadležnosti entitetima pogađa predstavnike RS-a, jer su u Dejtonu dobili izuzetno povoljnu poziciju s njihovog stanovišta. On ocjenjuje da su odluke visokog predstavnika i legalne i legitimne te da su potvrđene u parlamentarnoj proceduri.

"Kreatorima Dejtonskog sporazuma bilo je jasno da struktura uspostavljena sporazumom ne može uspješno funkcionisati. Tada je rečeno da će, kada dođu na scenu demokratske političke snage, poduzimati mjere kako bi se kompletiralo uređenje koje je u skladu s međunarodnim demokratskim standardima. Međutim, to se nije desilo od domaćih snaga pa je visoki predstavnik intervenisao. U samom Ustavu BiH je predviđen niz otvorenih mogućnosti da se proširuju nadležnosti BiH", rekao je Trnka dodajući da Evropska unija stalno naglašava da su rješenja iz Dejtona prevaziđena i da se treba kretati od dejtonskih ka briselskim rješenjima.

Vlast u RS-u zaprijetila je zaključcima i izmjenama Ustava RS-a, ali i referendumima. Trnka je rekao da u slučaju da Dodik uspije promijeniti Ustav RS-a na način da odstupa od Ustava BiH postoji mogućnost da se pokrene postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.

"Ustavni sud BiH će poništiti takva rješenja i neće proizvoditi nikakve posljedice", kazao je Trnka.

S pravom se postavlja pitanje zbog čega je Dodik izabrao baš ovaj momenat da bi se obrušio na OHR i zaprijetio aktivnostima ukoliko se počne zadirati u nadležnost entiteta. Tačnije, da li Dodik ima određenih saznanja da međunarodna zajednica namjerava pokrenuti određene inicijative koje će voditi stabilizaciji države, a slabljenju uloge entiteta.

"Vjerovatno ima i taj aspekt. Mislim da je ovdje riječ i o mobilizaciji biračkog tijela na predostojećim lokalnim izborima. Ovo je i homogenizacija na nacionalnoj osnovi", zaključio je Trnka.