Trnka: Ustavni sud ne može odgađati izjašnjenje o apelaciji Bošnjaka u vezi Izbornog zakona
Na sjednici Ustavnog suda BiH, koja je zakazana za početak juna, kako saznajemo, neće se naći apelacija Kluba delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda bošnjačkog naroda, koji su se pozvali na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u vezi prijedloga Kluba Hrvata na prijedlog izmjena Izbornog zakona.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka podsjetio je za Klix.ba da Ustavni sud ima obavezu u roku od mjesec donijeti odluku. S obzirom na to da je procedura pokrenuta 4. maja, profesor Trnka navodi da to ne mogu previše odgađati.
Zakonski rok jedan mjesec
"Pitanje je kako će se Ustavni sud odrediti prema apelaciji Kluba bošnjačkog naroda, da li je time zaista pogođen vitalni interes Bošnjaka ili ne. Pitanje je također da li su apelanti to uspješno obrazložili. Zbog toga je teško prejudicirati odluku Suda, naročito nakon odluke u slučaju Bože Ljubića", kazao je Trnka.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH je koncem 2016. godine djelimično usvojio zahtjev Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH koji se odnose na način izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH te je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci od dostavljanja ove odluke prilagodi Izborni zakon Ustavu BiH.
"Mene je iznenadila ta odluka i ona je krenula konceptom konsocijacije u Bosni i Hercegovini, da živimo jedni pored drugih, a ne jedni s drugima, tako da je i Ustavni sud podlegao ideji nacionalne podjele. Ne znam kako će se ponašati sad u ovom slučaju kad Bošnjaci traže apelaciju", poručio je profesor Trnka.
Kriza neminovno predstoji
Profesor Trnka ističe da stranački lideri, odnosno parlamentarci, imaju još vremena da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona, ali da je izvjesno da nam kriza predstoji.
"Parlamentarci se još mogu usaglašavati u vezi s tim, a to zavisi i od odluke Ustavnog suda BiH. Na kraju krajeva, ukoliko ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, onda se ne može govoriti o održavanju izbora, jer je ukinuta jedna odredba koja govori o izboru u Domu naroda. To znači da bi možda mogli izabrati Predstavnički dom, ali on ne može sam odlučivati jer se sve odluke donose ravnopravno u oba doma. Dakle, Dom naroda bi se morao konstituisati počevši od kantonalne skupštine, preko domova naroda u entitetima, do Parlamenta BiH. Sve skupa bi bilo vrlo komplicirano i bojim se da bi se desio mostarski scenarij", upozorava Trnka, dodavši da će vladajućoj strukturi to itekako odgovarati, sudeći na osnovu odnosa prema Mostaru.
Dodaje da oni tolerišu da osam godina nema nikakve organizovane vlasti u Mostaru pa da će to tolerisati i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
"Oni koriste resurse, iskorištavaju sve prednosti te privilegije, dok s druge strane nema kritike opozicije, nema kritike javnosti. Očigledno im ta pozicija odgovara. Iz toga bi se moglo zaključiti da bi im odgovaralo da čitav sistem tako funkcioniše, odnosno ne funkcioniše. To je u suprotnosti sa svim mogućim demokratskim standardima i trebalo bi naići na osudu, nadam se i intervenciju Vijeća Evrope i Evropske unije i svih drugih predstavnika međunarodne zajednice. Tu bi konačno na potezu morao biti visoki predstavnik, jer on je pozvan da osigura funkcionisanje dejtonskih institucija", tvrdi profesor Trnka.
