Turisti dolaze na Principov grob: Rođak iz Bosanskog Grahova donio vijenac za Gavrila
Na 100. godišnjicu Sarajevskog atentata koji se dogodio na Vidovdan 28. juna 1914. godine i u kojem je ubijen austrougarski prijestolonasljednik, očekuje se dolazak velikog broja turista u obilazak grobnice u kojoj su pokopani Gavrilo Princip i ostali atentatori "Mlade Bosne".
Vijenac iz Bosanskog Grahova
Radnici preduzeća "Pokop", u čijoj nadležnosti je održavanje groblja, ovih dana rade na uređivanju, kose travu i skupljaju smeće. Jedan od radnika nam je rekao da je prije nekoliko dana u posjetu dolazio rođak Gavrila Principa iz Obljaja, sela kod Bosanskog Grahova, rodnog mjesta Gavrila Principa.
"Rođak Gavrila Principa je dolazio prije nekoliko dana, donio je vijenac. On je Gavrilov rođak sa majčine strane, nekako preko ujaka", rekao nam je radnik preduzeća "Pokop".
Šefik Vatreš, grobar u Pokopu, ispričao je da je groblje "Sveti Arhanđeli Georgije i Gavrilo" prvo urbano groblje u Sarajevu, a započelo je sa radom 1984. godine.
"Ekshumacija posmrtnih ostataka je rađena sa pravoslavnog groblja kod Vrbanje. Sa tog groblja su prebačeni i nadgrobni spomenici od kojih je napravljena i kapela. Ti nadgrobni spomenici su ugrađeni u zid kapele kako bi se sačuvali i natpisi i spomenici. Kapela je napravljena 1939. godine, a turisti stalno dolaze stalno, ali i ljudi koji imaju svoje srodnike sahranjene tu", rekao nam je Vatreš.
Kapela Vidovdanskih heroja čuva sjećanje na pravoslavno groblje staro nekoliko stoljeća, koje se nekada nalazilo na mjestu današnjeg Parlamenta BiH, u ulici Donja Hiseta. To groblje je već 30-tih godina 20. stoljeća bilo izuzetno zapušteno, pa su u Pravoslavnoj patrijaršiji odlučili da dio nadgrobnih spomenika sa tog groblja iskoriste za gradnju Kapele Vidovdanskih heroja.
Zahvaljujući tome, i danas u zidovima Kapele možete vidjeti ugrađene stare nadgrobne spomenike, kao i imena već davno zaboravljenih ljudi, ispisana starom ćirilicom.
Grobnica u lošem stanju
Kapela je danas u lošem stanju. Kako su nam ispričali radnici, unutra rijetko ulaze, jer se boje da će se krov srušiti. Drvene grede i daske koje su ispod krova su stare i truhle, a radnici su kupili paravane kako bi bar malo uljepšali unutrašnjost kapele.
Veliki broj turista se očekuje i u subotu, kada će se obilježiti 100. godišnjica Sarajevskog atentata.
Posmrtni ostaci Vidovdanskih heroja sakupljeni su po zatvorima zemalja bivše monarhije Austro-Ugarske u kojima su tamnovali, nakon čega su 7. jula 1920. sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu, a kapela Svetog Arhanđela posvećena Vidovdanskim herojima je otvorena 19 godina poslije.
Kapelu na starom pravoslavnom groblju Sv. Mihajlo na Koševu je po nalogu patrijaršije Pravoslavne crkve u Sarajevu je projektovao srbijanski arhitekt i pilot-dobrovoljac iz Prvog svjetskog rata, Aleksandar Deroko, koji se kao student u Parizu družio sa Picassom i Le Corbusierom. Na ulaznom portalu kapele ispisana su imena Vidovdanskih heroja: Gavrila Principa, Bogdana Žerajića, Nedeljka Čabrinovića, Danila Ilića, Trifka Grabeža, Nedeljka Čubrilovića, Mihajla-Miška Jovanovića, Mitra Kerovića, Neđe Kerovića, Jakova Milovića i Marka Perina.
Tu su i stihovi crnogorskog pjesnika Petra II Petrovića Njegoša: "Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi".
