Turističkom biseru prijeti izumiranje: Lijepo uređene plaže jezera Modrac postale prošlost
Svoj turistički procvat posebno je doživjelo devedesetih godina prošlog vijeka kada je predstavljalo jednu od nezaobilaznih turističkih destinacija u našoj zemlji.
U to vrijeme organizirana su brojna prvenstva u motonautici, jedrenju na dasci, kajaku na mirnim vodama te neizostavnom sportskom ribolovu, po kojem je ovo jezero i postalo prepoznatljivo.
Pješčane i lijepo uređene plaže sa skakaonicama, sportskim terenima i dječijim igralištima činile su poseban užitak za brojne kupače koji su spas od ljetnih vrućina tražili upravo na ovom jezeru.
"Sama akumulacija je izgledala veoma lijepo, a jezero je predstavljalo izletište za građane iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Bili su zastupljeni atraktivni skuteri na vodi i taksi - čamci, a imali smo i redovna takmičenja. Jezero je posebno bilo posjećeno od velikog broja ljubitelja sportskog ribolova sa prostora bivše Jugoslavije", prisjeća se u razgovoru za Klix.ba predsjednik Udruženja Plaža jezera Modrac Nedim Zejnilović.
Njegova sjećanja umnogome odudaraju od današnje slike nekadašnjeg turističkog bisera. Prljave i zapuštene plaže, ali i veliki procenat zagađenosti vode, segmenti su koji trenutno dominiraju ovom destinacijom.
Također, dubina jezera godinama se smanjuje, jer se u njemu taloži mulj iz tri okolna rudnika, a ova akumulacija predstavlja i jednu vrstu kolektora otpadnih voda i deponije za odlaganje smeća.
"Stanje je alarmantno već godinama. Zagađena voda dovela je i do devastacije ribljeg fonda, a ja sam stekao utisak da to nikog od nadležnih ne zanima. Postoji nekoliko nevladinih organizacija i pojedinaca koji pokušavaju nešto uraditi, međutim, bez organizovanog sistema za zaštitu jezera stanje se neće moći promijeniti. Ako do toga ne dođe u što skorijem vremenskom periodu, jezeru Modrac sigurno prijeti izumiranje", ističe Zejnilović.
Drastično smanjen riblji fond
Prekomjerno zagađenje vode dovelo je i do drastičnog smanjenja ribljeg fonda u ovom jezeru. Posljedično tome, svakim danom je sve manje stratsvenih zaljubljenika u ribolov koji posjećuju ovu destinaciju.
Među onima koji su još uvijek prisutni je i Ohro Kurtić iz Lukavca, inače član Sportskog ribolovnog društva Smuđ.
Na obali jezera zatičemo ga sa nekoliko štapova za pecanje. Kako nam kaže, tu svoje slobodno vrijeme provodi već punih 38 godina.
"Na ovom jezeru je nekada daleko bolje bilo kada je u pitanju ribolov. Međutm, danas je stanje katastrofalno. Riblji fond sve je lošiji, a registrovanim ribarima problem predstavljaju i krivolovci koji postavljaju mreže za ulov", kaže nam Kurtić uz prisjećanje kako je jezero Modrac nekada predstavljalo glavni "mamac" za posjetitelje.
"Ovo je bila jedna atrakcija za brojne građane BiH. Znalo se desiti da na plažama više nema mjesta za sve one koji dođu. Nažalost, danas to više nije tako, a da li će više ikada biti, vjerujte da ne znam", nastavlja Kurtić.
Prema podacima Centra za ekologiju i energiju (CEE) u Tuzli, u slivu akumulacije Modrac nalazi se 150 divljih deponija, a 58 posto stanovništva sa područja koje gravitira jezeru nije uključeno u redovan odvoz otpada.
Otpad uglavnom završava na obalama potoka, rijeka, rječica, kao jezerskih pritoka te na koncu većina smeća se nađe u samom jezeru i njegovoj okolini.
Prema riječima direktorice ovog centra Džemile Agić, najveći procenat zagađenja voda potiče od proizvodnih pogona rudnika lociranih u slivu akumulacije.
"Jačanjem industrije u godinama poslije rata rasla je i neodgovornost od zagađivača, tako da su od rudnika dolazile ogromne količine zagađujućih materija, a one dolaze i danas. Postoje ogromne količine naslaga, odnosno oko 15 miliona tona ugljene prašine i ona se nalazi na jezeru" kaže za Klix.ba Agić i dodaje da jezero Modrac predstavlja jedan veliki potencijal sa privrednog i turističkog aspekta, ali i kao resurs pitke vode.
Počela izrada prostornog plana
S ciljem promocije posebnih obilježja i osobitosti tretiranog područja, prirodne cjelovitosti, ekološke osjetljivosti, razvijenosti i ograničenja infrastrukture, turističke atraktivnosti te drugih značajki pojedinih lokaliteta, kao osnove za utvrđivanje zajedničkih kriterija korištenja prostora i razmještaja djelatnosti, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK pristupilo je aktivnostima na izradi prostornog plana slivnog područja akumulacije Modrac za period od 2016. do 2036. godine.
Prostorni plan područja posebnih obilježja dijela slivnog područja ovog jezera obuhvata akumulaciju Modrac i obalu te sva naseljena mjesta u okruženju. Resorno ministarstvo je u 2015. godini pripremilo tendersku dokumentaciju i raspisalo natječaj za izbor nosioca izrade ovog plana.
U skladu sa svim zakonskim okvirima, za nosioca je izabran IPSA Institut iz Sarajeva, a sa kojim je pomenuto ministarstvo koncem prošle godine i sklopilo ugovor.
Ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK Hasan Fehratović za Klix.ba kaže će se prostorni plan izrađivati u dvije faze.
"Prva faza sačinjava pripremu i izradu prostorne osnove sa općim i posebnim ciljevima prostornog razvoja te njegovom osnovnom koncepcijom. To planiramo da bude završeno u mjesecu maju, a druga faza, odnosno izrada prednacrta i nacrta te prijedloga prostornog plana, očekujemo da će biti završena u junu", pojašnjava Fehratović.
Naglašava da će se ovim planom definisati namjena cjelokupne površine u iznosu od 81 kilometar kvadratni.
"Time će se definisati šta je građevinsko, šumsko i poljoprivredno zemljište, a imat ćemo i definisane granice između ova tri segmenta. Također, dokumentacijom će biti definisana i putna infrastruktura te otpadne i pitka voda. Donošenjem i implementacijom prostornog plana osigurat će se kontrola svih aktivnosti na ovom području, a u cilju zaštite jednog od najbitnijih resursa, ne samo za područje TK, nego i za BiH", zaključuje Fehratović.
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske
