Tužilaštvo BiH nakon 15 godina donijelo odluku, nema istrage za granatiranje Tuzle
Fondacija Istina Pravda Pomirenje podnijela je 16. maja 2007. godine Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv pet osoba za artiljerijsko djelovanje po Tuzli, a za koje su procijenili da postoje osnovi sumnje da su u periodu od 1992. do 1995. počinili ratni zločin.
"Iako nema jedinstvene baze podataka o svim civilnim žrtvama ubijenim u Tuzli od 1992. do 1995. godine, prema podacima kojima raspolaže fondacija, a koji uključuju i žrtve masakra na Kapiji, u ovom gradu je ubijeno više od 200 civila", naveli su iz Fondacije Istina Pravda Pomirenje.
Deceniju i po saslušavali 150 svjedoka
Tužilaštvo BiH u januaru ove godine obavijestilo je fondaciju o nesprovođenju istrage protiv prijavljenih, odnosno Mila Dubajića, Momira Zeca, Veljka Brajića, Milana Nedeljkovića i Dobrašina Praščevića.
"U svom obrazloženju Tužilaštvo BiH tvrdi da ne postoje osnove sumnje da su prijavljeni počinili navedena krivična djela, odnosno zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i povrede zakona i običaja rata jer niko od saslušanih 150 svjedoka nije mogao dovesti u uzročno posljedičnu vezu prijavljene i konkretne radnje izvršenja", naveli su iz Fondacije Istina Pravda Pomirenje.
Iz Državnog tužilaštva obrazložili su da prikupljeni dokazi potvrđuju da je u periodu od 1992. do 1995. Tuzla granatirana i da su tom prilikom ginuli i ranjavani civili, uništavani kulturni i vjerski objekti, ali da se ta granatiranja nisu mogla dovesti u uzročnu posljedičnu vezu sa prijavljenim osobama.
Shodno tome, kako je istaknuto iz tužilaštva, ta pravosudna institucija formirala je predmet protiv NN osoba u kojem će i dalje poduzimati istražne radnje i prikupljati dokaze, a sve s ciljem otkrivanja počinilaca ovog krivičnog djela.
Za okončanje predmeta Tužilaštvu BiH trebalo je skoro 15 godina, koliko je proteklo od upućene prijave do donošenja odluke, a bivši kantonalni tužilac i aktuelni advokat Damir Alić u razgovoru za Klix.ba potpuno neopravdanim ocjenjuje toliki vremenski period.
"Za mene kao bivšeg tužioca potpuno je nerazumljivo da se iz tužilaštva oglašavaju u ovom trenutku sa riječima da se prijavljene osobe ne mogu dovesti u vezu s izvršenjem krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Također, očigledno je da postoje osobe na koje je upućeno da su izvršile to krivično djelo, a tužilaštvo ih nije identifikovalo, niti je izvijestilo koje su radnje poduzete u proteklih 15 godina da bi se one procesuirale", kaže nam Alić.
Predmet može biti vraćen na početak, moguća i apelacija Ustavnom sudu BiH
Aktuelnu odluku ovaj tuzlanski advokat smatra razočaravajućom, prije svega za članove porodica žrtava, ali i sve ostale građane Tuzle i Bosne i Hercegovine.
"Mislim da će se na ovakvu odluku žaliti udruženja građana koja su podnijela prijavu te da će Ured glavnog državnog tužioca imati obavezu da preispita tužilačku odluku, vrativši predmet u početnu fazu. Ukoliko se to desi, potrebno je precizno odrediti rokove u kojima će se kolegij Tužilaštva BiH zauzeti za rješavanja nekih temeljnih pitanja. U suprotnom, mi ćemo vrlo brzo imati apelaciju pred Ustavnim sudom BiH od porodica žrtava ovog strašnog zločina", naglasio je Alić.
Odluka je sramna i za članove porodica ubijenih Tuzlaka 25. maja 1995. godine, kada je granatom ispaljenom sa agresorskog položaja sa planine Ozren na Kapiji ubijena 71 mlada osoba, a blizu 200 ih je ranjeno.
"Ova odluka da nije tužna, bila bi veoma smiješna. Znati za saradnike, odnosno ko su, koje su funkcije obavljali i odakle su, a ne učiniti ništa je sramotno. Osim, ako i njima nije dopušteno kao Novaku Đukiću da napuste BiH. Tužilaštvo, izgleda, želi da mi roditelji hapsimo te ljude jer dovoljno dokaza im je proslijeđeno od Tužilaštva Tuzlanskog kantona", kaže za Klix.ba Zineta Hidanović, čiji je sin ubijen u masakru na Kapiji.
Iz Fondacije Istina Pravda Pomirenje najavili su podnošenje žalbe na aktuelnu tužilačku odluku, zaključivši da je ona pokazala kakvo je stanje u pravosuđu u Bosni i Hercegovini.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
