Tužilaštvo BiH šuti o trenutno najvećoj krizi u državi: Hoće li saslušati Dodika i Lukića?
Dok naprednija društva raspravljaju o tome šta moderni život i digitalizacija može donijeti pravosuđu i tužilaštvima, kako mogu implementirati umjetnu inteligenciju u svoj rad i sličnim problemima današnjice, u našem državnom tužilaštvu se bore s tim da ispune svoju osnovnu funkciju - procesuiraju krivična djela.
To su prepoznali i u Republici Srpskoj pa nadležni u ovom entitetu krše zakone bez straha od kazne. Dokaz tome je i današnja izjava vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića, koji je prije nekoliko dana objavljivanjem poništenih zakona prekršio Krivični zakon BiH.
"Nisam pravnik, ali koliko ja poznajem te procese, to je na dugom štapu", rekao je Lukić komentarišući navode o predmetu koji se u Tužilaštvu BiH vodi povodom nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Inače, Christian Schmidt je nedavno poništio zakone koje je NSRS donijela o nepoštivanju odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH te je izmijenio Krivični zakon BiH kako bi napadi na ustavni poredak države mogli biti odgovarajuće procesuirani. Iako je to Tužilaštvu BiH olakšalo rad, pravni stručnjaci su bili pesimistični po pitanju potencijalne efikasnosti te institucije.
Nekoliko dana nakon što je Schmidt donio izmjene Krivičnog zakona, Tužilaštvo BiH je izvijestilo da su formirali predmet povodom objavljivanja spornih zakona u Službenom glasniku RS-a, ali od tada je tišina u ulici Kraljice Jelene na broju 88 u Sarajevu.
Novinar Slobodan Vasković je na svom blogu danas objavio da je protiv Miloša Lukića i Milorada Dodika pokrenuta istraga te da su pozvani na saslušanje. Potvrda ove informacije interesovala je skoro sve medijske kuće u BiH, ali je iz Tužilaštva stigao prilično štur odgovor i beskorisna informacija.
"Predmet je u radu i tužilaštvo se neće očitovati pojedinačno o svakoj procesnoj radnji koju poduzima tužiteljski tim", navedeno je.
Međutim, kada uzmemo u obzir brojne slučajeve kršenja zakona koji nisu procesuirani u Tužilaštvu BiH pogotovo kada je riječ o negiranju genocida, veličanju ratnih zločinaca, širenju mržnje te napadu na ustavni poredak, javnost se s pravom plaši da će i ovaj predmet "odnijeti" vrijeme.
Ako se uz to pretpostavi i da predmet može biti u radu i narednih 10 godina prije nego dođe do donošenja neke tužilačke odluke, postavlja se pitanje imaju li tužioci pravo kriti od javnosti da li zaista rade ili ne?
Zamislimo da smo u evropskoj državi u kojoj pravosuđe odlično funkcioniše. U trenutku najveće krize kao što je napad na ustavni poredak države, svi bi bili usmjereni na rješavanje problema i smirivanje javnosti. U najmanju ruku bi bila organizovana hitna konferencija za medije kako bi javnost uvjerili da sve konce drže u rukama, međutim tužilački tim u BiH odlučuje da ne obavještava javnost o tužilačkim odlukama. Zašto?!
Ovaj predmet je inače dodijeljen trima tužiteljicama od kojih je jedna ubrzo otišla na bolovanje, a umjesto nje je došao drugi tužilac. U timu su i dalje tri osobe, ali očigledno nedostaje hrabrosti da se suoče s javnosti, ali i političkim akterima u RS-u.
Direktor Službenog glasnika je inače kazao kako još uvijek nije pozvan na saslušanje uprkos suprotnim informacijama, ali navodi da istraga jeste pokrenuta. To je najbliže zvaničnoj informaciji koju je javnost dobila o ovom predmetu.
