Tužilaštvo traži mjere zabrane za Orića, odbrana osporila izjave svjedoka navodnog zločina

Također, Rešidović je naglasila da Sud treba odgovoriti na to da li uopće postoji osnov sumnje za krivično gonjenje Orića i da li se radi o već presuđenim stvarima.

Također, kazala je da ne postoji potreba za određivanjem mjera zabrane jer ne postoji bojazan da će Orić pobjeći, niti može utjecati na svjedoke.

Ona je dodala da je Orić po presudi Haškog suda oslobođen svih navoda optužnice koji su ga, prema komandnoj odgovornosti, teretili za zločine počinjene na području Srebrenice i okolnih sela od decembra 1992. do marta 1993. godine što uključuje i selo Zalazje.

"Dana 12. aprila 2003. godine zamjenik tužiteljice Carle del Ponte izjavio je da se srebrenička istraga ne odnosi samo na događaj iz jula 1995. godine i da je istraga trajala godinama. Iz navedenih dokaza jasno je da je Haški tribunal istraživao sve zločine nad srpskim stanovništvom u Srebrenici i okolnim mjestima i da je tada podiglo optužnicu za zločine za koje su tada našli dokaze. Također, Okružno tužilaštvo Bijeljina dostavilo je svoje dokaze Hagu. Prema haškoj presudi Orić je oslobođen optužbi za komandnu odgovornost jer nije imao efektivnu kontrolu", rekla je braniteljica.

Dodala je kako se postavlja pitanje postoje li novi dokazi i da li se na njim može zasnovati osnovana sumnja. Iako imena svjedoka nisu spominjana jer je istraga u toku, braniteljica je navela primjer jednog svjedoka, koji se i ranije pojavljivao u Haškom tribunalu, navodeći kako je njegov advokat izjavio da je riječ o emotivno nestabilnoj i neurotičnoj osobi.

"Bio je zaštićeni svjedok u Haškom tribunalu, a 2010. godine kazao je kako su mu Karadžićevi advokati nudili novac da svjedoči u korist Karadžića i da je dobijao dokumente koje je morao učiti napamet. Među njima su bila i imena 36 muslimana za koja je mora reći da su živi i krivi. Istraga nestabilnog svjedoka ne može biti dovoljna za osnovanu sumnju", rekla je.

Istakla je kako tri navedena svjedoka Tužilaštva nemaju lična saznanja o zločinima, a da se četvrti svjedok poziva na okolnosti iz knjige.

"U dodatnim dokazima Tužilaštvo navodi izjavu jednog svjedoka za zločine u Zalazju u periodu jesen 1992. godine. To je nedefinisan period. Ovaj svjedok je i sam rekao kako ne zna ko je počinio zločine u Zalazju", kazala je.

Odbrana je istakla kako smatra da Sud treba odbaciti prijedlog Tužilaštva za određivanje mjera zabrane.

"Osumnjičenom nisu poznati svjedoci jer se radi o hipotetičkoj pretpostavci i isključuje se mogućnost utjecaja na njih. Osumnjičeni je znao da se sedam godina vodi istraga protiv njega u Okružnom tužilaštvu Bijeljina i uvijek je bio dostupan. Od 2008. godine putovao je inozemstvo i do sada nije bilo nikakvih problema. On je otišao u Švicarsku kako bi prisustvovao obilježavanju 20. godišnjice genocida, a ne da bi izbjegao organe pravde", rekla je Rešidović.

Tužilac Janjić dodao je kako se ne radi o presuđenoj stvari jer su optužnicama i presudama Haga ne spominje Zalazje.

Sutkinja Željka Marinić kazala je kako će odluku saopćiti pismenim putem.