Tuzla najzagađeniji grad u BiH: Stručnjaci smatraju da treba proglasiti stanje uzbune
Proteklih dana satne koncentracije sumpordioksida u ovom su gradu dostizale više od 600 mikrograma, a dnevni su prosjeci čak tri puta više od tolerantne vrijednosti.
Prema izvještaju Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK, kvalitet zraka za 13.12. 2015 godine odgovarao je kvalitetu prekomjerno zagađenog zraka na lokalitetima Skver, BKC, Bukinje, a nije se mogao o ocijeniti na lokalitetima Cerik, Mobilna, Sapna.
Već danima u Tuzli dominiraju sivilo, magla i zagušljivost, a pojedini građani nose i medicinske maske preko usta i nosa. Međutim, po pitanju problematike zagađenosti zraka koji narušava zdravlje građana, posebno onih sa respiratornim problemima, još uvijek se ništa konkretno ne poduzima.
Iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice nedavno su upozorili javnost da rizične skupine (osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima, opstrukcijama disajnog sistema, djeca predškolskog uzrasta, te starije osobe i trudnice) trebaju smanjiti kreranje, naročito tokom jutarnjih i večernjih sati.
O problemu zagađenosti zraka u Tuzli razgovarali smo sa Džemilom Agić, direktoricom Centra za ekologiju i energiju (CEE) koja je u razgovoru za Klix.ba istakla da je situacija povodom zagađenosti zraka u Tuzli posljednjih deset godina slična, samo zavisi od vremenskih uvjeta koliko je prisutno zagađenih materija u prizemnim slojevima.
Prema njenim riječima najveći zagačivač zraka u Tuzli je industrija, jer je najveći zagađivač uglavnom sumpordioksid, koga ispušta Termoelektrana u Tuzli. Tu je i Termoelektrana Ugljevik, a pored nje i Koksara i Soda u Lukavcu kao dodatni zagađivači.
Navedena industrijska postrojenja u svojim procesima koriste ugalj, koji je bogat sumporom, dodaje Agić i podsjeća kako je tuzlanska Termoelektrana prošle godine emitovala 53 000 tona sumpordioksida, spalivši 3.8 miliona tona uglja. Zbog blizine drugih industrijskih pogona koji također emituju sumpordioksid, on se nakuplja u Tuzli.
Pored industrijskih postrojenja, zagađivači su i individualna ložišta. Ipak, oni su, u odnosu na industrijske emitere, zanemarivi.
Naša sagovornica ističe da je jedan od zagađivača i saobraćaj.
"Trenutno imamo upozorenja povodom prezagađenosti zraka i u tom slučaju bi predstavnici Civilne zaštite zajedno sa drugim nadležnim institucijama trebali poduzeti određene mjere, između ostalog zaustaviti saobraćaj, te pojačati javni gradski saobraćaj. Potrebno je da velika ložišta pređu na energente koji manje zagađuju okoliš. Međutim, od toga nema ništa, jer niko od nadležnih nije spreman da poduzme ništa konkretnije, niti priprema da poduzme, oni samo proglašavaju prag uzbune", kazala je Agić i dodala kako su građani prepušteni samima sebi.
Preporučila im je da ne koriste individualne automobile, a oni koji se griju na individualna ložišta ne zagrijavaju cijele kuće, ako im ne trebaju, te da koriste drvo ili da umjesto mrkog uglja koriste lignit, jer kako tvrdi, on ima 0.5 posto sumpora.
"Svi zajedno moramo vršiti pritisak na vlasti da oni preduzmu neke mjere", poručuje naša sagovornica.
Ocjenjuje da je dugoročno gledajući ohrabrujuće to što Energetska zajednica i EU vrše pritisak na predstavnike vlasti u BiH i Elektroprivrede u BiH da smanje zagađenje u narednih 10 godina, istaknuvši usvojeni Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP), o kojem je nedavno bilo riječi u tuzlanskoj Termoelektrani.
Agić smatra da bi trebalo proglasiti vanredno stanje u Tuzli.
"Kao što se ljeti kada je temperatura zraka 40 stepeni izda upozorenje da rade samo hitne institucije, potrebno je preduzeti nešto i sada. Trebalo bi zbog naše djece koja su oboljela na respiratornom sistemu i izlazeći udišu zrak sa ovako visokom koncentracijom sumpor-dioksida", kazala je ona i dodala kako bi trebalo narediti da najmlađa djeca ne treba da idu u škole, te da oni koji mogu obustave svoj rad, što bi istovremeno bio pritisak na vlasti da sljedeće godine preduzmu nešto po ovom pitanju.
"Maskama i šalovima se mogu spriječiti neke čestice da uđu u respiratorni sistem, no to nije rješenje. Potrebno je proglasiti stanje uzbune, te osloboditi određene kategorije da ne izlaze na ovako zagađen zrak", poručuje Agić.
Goran Stojak predsjednik MZ Bukinje, čiji stanovnici su najbliži tuzlanskoj Termoelektrani, najavio je da građani pripremaju zahtjev Civilnoj zaštiti i nadležnom ministarstvu za 3000 maski za zaštitu za mještane Bukinja. Mještani Bukinja kao najzagađenije mjesne zajednice, budući da žive u neposrednoj blizini termoelektrane najviše snose posljedice zagađenosti zraka.
"Građani su svjesni krajnje zabrinjavajuće situacije, dovoljan je samo jedan pogled kroz prozor i jedan udah da se vidi koliko je stanje zabrinjavajuće. Niko neće javno da objavi vanrednu situaciju, a mi jedino što želimo je da budemo zdravi, jer to je jedno od osnovnih ljudskih prava", kazao je Gojak.
Do kada će se Tuzlaci gušiti udišući zagađen zrak, za sada ovisi samo od vremenskih preduvjeta, a kada i kako će se sistemski pristupiti rješavanju ovog problema ostaje da se vidi u predstojećem periodu.
Brojni problemi na putevima: Kiša i jaki udari vjetra u Hercegovini, upozorava se i na odrone kamenja
