Tuzlaci u velikom problemu, više nijedna zgrada ne može biti priključena na centralno grijanje

Iz ovog preduzeća ističu da je u izvještaju o poslovanju za 2020. godinu navedeno da je projektovani konzum na sistemu daljinskog grijanja grada prekoračen još 2013. godine, kao i da se svake godine povećava. Trenutni instalisani kapacitet je 246,5 MW, što je, kako kažu, za 12 posto više od projektovanog.

"Zahvaljujući aktivnostima na rekonstrukciji sistema grijanja u rubnim dijelovima grada, sistem još uvijek radi na zadvoljavajućem stepenu pouzdanosti i kvaliteta. Crpe se rezerve kojima se omogućava pregrijavanje pojedinih objekata i preusmjeravaju u naselja ili objekte gdje je potreban viši nivo isporuke toplotne energije", ističe se u dokumentu Centralnog grijanja Tuzle, a koji je potpisala direktorica Nermina Babajić.

Aktuelno stanje vezano za toplinsku mrežu u Tuzli Čavalić smatra katastrofalnim, posebno zbog činjenice da se u narednih nekoliko decenija neće riješiti pitanje aerozagađenja, od čijih posljedica oboljevaju i umiru brojni građani.

"Postojeće i buduće zgrade u Tuzli, koje nisu na sistemu daljinskog grijanja kao alternativu moraju koristiti nešto drugo, tipa ložione na ugalj, što je apsurdno razumijevajući da se naš grad može grijati preko Termoelektrane Tuzla koja već koristi ugalj, ali stvara paru za potencijal grijanja. Ovo ne godi standardima zgrada, građevinskim kompanijama, ali najviše građanima Tuzle koji su primorani da budu žrtve aerozagađenja, naročito tokom zimskog perioda", kaže nam Čavalić.

Kako bi se riješio ovaj problem, potrebna je nadogradnja sistema daljinskog grijanja, međutim, u taj proces se, kako kaže Čavalić, trebalo krenuti znatno ranije.

"Sada već kasnimo jednu deceniju. Zbog toga ću kao gradski vijećnik maksimalno alarmirati u vezi ovog pitanja i urgirati da iskažemo podršku Centralnom grijanju Tuzla, da se ovaj problem čim prije riješi. Istina, preduzeće ima i vlastitih problema, a trenutno je aktuelan predmet 'Centralno grijanje Tuzla' kojeg je formiralo Tužilaštvo Tuzlanskog kantona", naglašava Čavalić.

Šta je rađeno na rekonstrukciji sistema

S druge strane, u dokumentu "Proširenje zona toplifikacije sistema daljinskog grijanja grada Tuzle" na koji je saglasnost dalo tadašnje Općinsko vijeće u aprilu 2011. godine u zaključku je napisano da se preduslov za realizaciju proširenja zona toplifikacije prije svega ogleda u rekonstrukciji i sanaciji elemenata sistema daljinskog grijanja.

To se, kako je pojašnjeno, odnosi na rekonstrukciju termo-izmjenjivačke i stanice mrežne vode, magistralnog vrelovoda i toplinskih podstanica te na sprovođenju mjera energetske efikasnosti sistema, ali i objekata koji su priključeni na vrelovodnu mrežu ili to imaju u planu.

Određeni pomaci su, ističe se, napravljeni realizacijom određenih zaključaka vezano za povećanje energijske efikasnosti. Riječ je o rekonstrukciji podstanica, te zamjeni magistralnog vrelovoda sa povećanjem promjera u istočnom dijelu grada kroz naselja Stupine i Sjenjak na trasi dužine od 1.500 metara, uz zamjenu vrelovodnih ogranaka i vrelovodnih priključaka za veliki broj rekonstruisanih podstanica.

"Veliki pozitivan rezultat dala je rekonstrukcija primarnog dijela podstanica i automatske regulacije 34 toplinske podstanice škola i fakulteta koja je obavljena u 2014. i 2015. godini. Na instalacijama centralnog grijanja u objektima koji su na sistemu je nedovoljno rađeno. U proteklih 15 godina, malo je urađeno u smislu utopljavanja objekata. Nekoliko objekata je radilo projekte utopljavanja sa zamjenom stolarije i ugradnjom fasade na objektima sa termoizolacijom, međutim, kolektivni stambeni objekti nisu radili na utopljavanju objekata izuzev sporadičnih slučajeva", kažu.

Naselja sa spornim zgradama

Iz Centralnog grijanja smatraju da u utopljavanju kolektivnih stambenih objekata leži ogroman potencijal u smislu ušteda, koje su potrebne za širenje mreže daljinskog grijanja, ali i poboljšanja komfora stanovnika.

Posebno je to, dodaju, vidljivo na starim kolektivnim objektima koji su građeni prije devedesetih godina prošlog vijeka, čija projektna dokumentacija kaže da imaju instalisano toplinsko opterećenje veće od 200 W/m2, što je slučaj u naseljima Bulevar, Sjenjak i Irac.

"Utopljavanjem ovakvih objekata bi se smanjilo toplotno opterećenje, a samim tim i potrošnja toplinske energije, što bi stvorilo jedan od preduslova za prelazak na obračun po potrošnji. Osim toga utopljavanjem bi se zaštitili i konstrukcijski elementi objekata", zaključuju iz Centralnog grijanja Tuzle.

S predstavnicima Termoelektrane Tuzla, zaposlenici Centralnog grijanja sačinili su zajednički dokument "Analiza postojećeg stanja i prijedlog mjera za ulaganje u rekonstrukciju na SDG u Termoelektrani Tuzla i SDG u Gradu Tuzla", koji je potpisan 8. marta ove godine. U njemu su konstatovani nedostaci hidrauličkog i toplinskog kapaciteta i dinamički plan aktivnosti za rekonstrukciju sistema u cilju povećanja kapaciteta postojećeg sistema daljinskog grijanja.