Tuzlaku posebno priznanje: Ljekar Dragan Piljić novom metodom dao veliki doprinos u medicini

Ovakav hiruški tretman podrazumijevao je veću traumu za pacijenta koja je sa sobom nosila intenzivne bolove, duži period zarastanja rane, češću mogućnost pojave postoperativnih komplikacija, poput hernija, infekcija i krvarenja te boravak u bolnici koji je u prosjeku trajao od 10 do 15 dana, a nekada i duže. Također, konvencionalna metoda za hirurge je bila znatno kompleksnija, ali to je bio jedini način da se pacijentu spasi život.

Godine rada

S obzirom na to da se trbušni zid može smatrati zasebnim organom, profesor Piljić je krenuo u potragu za modalitetima koji bi doprinijeli tome da ovakav izuzetno kompleksan operacijski zahvat svede na najjednostavniji nivo. Kroz godine radnog iskustva u tome je i uspio, a rezultati istraživanja su objavljeni u američkim, njemačkim i japanskim visokoindeksiranim časopisima.

"Za vrijeme boravka na subspecijalizaciji u Ljubljani, vidio sam da moj mentor, profesor Klokočovnik također radi mali rez na trbuhu dužine od osam do deset centimetara, takozvanu minilaparotomiju, koju sam i ja radio prije toga, bez da sam iz trbuha morao vaditi crijeva i masnu pregaču, već sam ih vlažnim kompresama potiskivao u stranu, dobijajući jedan kvalitetan pristup do aorte i zdjeličnih žila", kaže u razgovoru za Klix.ba prof. dr. med. sc. Dragan Piljić.

Održavanjem crijeva u trbušnoj šupljini, izbjegava se njihovo pothlađivanje, oštećenje mikrocirkulacije i sušenje, što je u ranijim slučajevima stvaralo dodatne probleme za uspostavu pasaže digestivnog trakta. No, Profesor Piljić na ovome nije stao, s obzirom na to da je došao do spoznaje da bi cijela procedura mogla biti pojednostavljena i na još jedan način.

Naime, u cilju održavanja hemodinamske stabilnosti pacijenata, tokom operacija po staroj metodi, davalo se četiri, pet ili više litara infuzijskih otopina, kako koloida, ali i kristaloida. Inače, pacijent u normalnim okolnostima za 24 sata izmokri okvirno litar i po urina, što znači da je ostatak kod operiranih osoba odlazio u međustanične prostore, najviše u plućima i crijevima te je dolazilo do naticanja crijeva i pojave plućnog edema.

"Zbog svega toga sam napravio studiju kroz koju sam jednoj grupi pacijenata davao manju količinu infuzija, shodno potrebi nadomještanja tečnosti koja se izgubi za vrijeme operacije, dok je drugoj grupi davana ista količina kao i ranije. U usporedbi rezultata, restriktivna grupa je imala fantastične rezultate, kraće je ležala u jedinici intenzivnog liječenja – jedan, a u rijetkim slučajevima dva dana. Također, cjelokupan oporavak je bio brz, s obzirom na to da su u bolnici provodili četiri ili maksimalno pet dana, a uz sve to i broj postoperativnih komplikacija je bio znatno manji", pojašnjava nam Piljić.

Na operacije mu dolaze i pacijenti iz regije

Novi pristup za otvorene operacije trbušne aorte i zdjeličnih krvnih žila danas nosi naziv "Piljić metoda", što mu je sugerirano prilikom pripreme naučnog rada za objavljivanje. Inače, posljednjih 140 godina smatraju se erom savremene medicine, a u tom periodu između 40 i 50 različitih procedura, opercijskih zahvata i metoda nose nazive upravo po svojim autorima.

Prema saznanjima ovog vrsnog kardiovaskularnog hirurga, metoda se osim u Tuzli primjenjuje još u i drugim medicinskim centrima u BiH i regionu, međutim, moguće je da je ona i rasprostranjenija u svijetu, s obzirom na to da su naučni radovi profesora Piljića publikovani u časopisima sa slobodnim pristupom, tako da svako ko želi može imati besplatan uvid i koristiti metodu u svom radu bez ikakvih ograničenja i naknade.

"Ova metoda predstavlja prirodan slijed u mojoj 32-godišnjoj karijeri, odnosno ona je produkt dugogodišnjeg rada, inventivnosti i želje da se jedan ovakav operativni zahvat unaprijedi i olakša. U svemu ovome meni je bilo veoma bitno da sam imao podršku mojih kolega sa Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju, tako da se moram zahvaliti kolegama hirurzima i anesteziolozima te medicinskim sestrama i tehničarima, jer bez njihove pomoći teško bih mogao doći do ovakvih rezultata. Također, imao sam i podršku menadžmenta UKC Tuzla u smislu da me nisu birokratskim procedurama blokirali u svemu tome i da su me u svakom momentu bodrili i davali značajnu moralnu potporu mojim istraživanjima", nastavlja Piljić, koji trenutno obnaša funkciju šefa Odjela za vaskularnu hirurgiju UKC-a Tuzla.

Da je Profesor Piljić svojom metodom dao veliki doprinos u razvoju medicine potvrdilo je i priznanje "Stvaratelji za stoljeća" koje mu je pripalo u konkurenciji od 194 kandidata iz devet evropskih zemalja. To mu, kako navodi, predstavlja satisfakciju za dalji rad.

"U svemu ovome ja nemam nikakve materijalne koristi, samo dobijam više posla, jer mi dolaze ljudi ne samo iz BiH nego i iz regiona, koji se žele ovdje operirati. Ali, ja sam ponosan na sve ovo", naglašava sagovornik portala Klix.ba.

U medicinskom timu Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju nalazi se i određeni broj izuzetno mladih doktora za koje Piljić kaže da predstavljaju budućnost bh. medicine. Smatra da im starije kolege, ali i država u cijelosti moraju dati potporu.

"Oni su nadareni, puni ideja i entuzijazma. Zbog toga im treba dati šansu, a rezultati zasigurno neće izostati. Nažalost, živimo u takvom društvu kakvo jeste, bez izdvajanja za nauku i pozitivne stvari", stava je Piljić, koji od objavljivanja informacije da je autor jedinstvene metode u svijetu do danas nije dobio adekvatnu reakciju nadležnih sa viših nivoa vlasti, osim sastanka sa kantonalni premijerom i resornim ministrom.

No, to ga nije pokolebalo, s obzirom da je nastavio inovativno koračati svojim medicinskim putem. Kako nam je otkrio, trenutno radi i na nekim drugim projektima u kardiovaskularnoj hirurgiji, a naš razgovor je završio riječima nade ka njihovoj skorijoj realizaciji, kako bi se u dogledno vrijeme mogli predstaviti svjetskoj medicinskoj javnosti.