Tuzlanski premijer Kadrija Hodžić: Nadahnut sam preuzeo poziciju, ali je uslijedio sudar s realnosti
Univerzitetski profesor Kadrija Hodžić na poziciju premijera Tuzlanskog kantona imenovan je kao prijedlog Socijaldemokrastke partije (SDP), a nakon pet i po mjeseci mandata na samom početku razgovora za Klix.ba izražava zadovoljstvo "prolaznim vremenom" Kantonalne vlade.
"U projekt formiranja Vlade TK i s povjerenjem koje je novoj vladi dala podržavajuća skupštinska većina, ušao sam s potpunim uvjerenjem da se postojeća kriza može prevazići promjenom paradigme javnog upravljanja, znanjem i posvećenosti interesima građana. Dobro smo započeli ostvarivati prioritne pravce djelovanja označene u mom ekspozeu kao mandatara vlade, koji sam izložio pred zastupnicima u Skupštini TK krajem januara ove godine, a koji se odnose na transparetnost u upravljanju i raspodjeli javnim resursima, uključujući odlučnu borbu protiv korupcije te unapređenje sektora zdravstva za borbu protiv COVID-19 i zaštitu svakog građanina u kantonu, razvijanje lakoće poslovanja za poduzetnički sektor i zaštitu poslovnih subjekata koji su na udaru pandemije, kako bi se očuvala zaposlenost i likvidnost firmi, što bi doprinijelo stabilizaciji budžeta te održavanje i osnaživanje kvaliteta obrazovnog sistema na svim nivoima, uključujući održavanje pažnje prema djeci s posebnim potrebama. Podržavanje neovisnosti i opremljenosti sudstva i policije, kako smo tada rekli, se podrazumijevaju. Ponosan sam da smo pokrenuli određene procese, da smo počeli mijenjati paradigmu odnosa prema javnim resursima, što su prepoznale i institucije poput Delegacije EU u BiH, Američke ambasade u BiH, OSCE-a, koje su nam uputile i javne riječi pohvale, a tu su i drugi domaći i međunarodni faktori od kojih smo dobili podršku", kaže Hodžić.
Kao najznačajniji projekt koji je pokrenula aktuelna vlada Hodžić navodi donošenje seta institucionalnih mjera, koji treba da rezultira prevencijom i snažnijom borbom protiv korupcije. Promjene koje nastojimo uspostaviti su, kako kaže, suštinske, a mijenjaju cjelokupnu paradigmu upravljanja javnim resursima, što je bilo nezamislivo u politikama dosadašnjih vlada.
"Postavili smo nove standarde odnosa prema nepotizmu, što je među suštinskim izazovima ove zemlje, buduću da su nam javna preduzeća i službe postale gotovo porodične firme. Ko se to još samosvjesno i dobrovoljno obavezao i javno, odlukom vlade, sam sebi i članovima svoje rodbine ili srodnika zabranio da budu zapošljavani u javni sektor? Ova vlada je to uradila i to je standard za koji očekujemo da slijede i oni koji dođu poslije nas. Donijeli smo Strategiju borbe protiv korupcije, Zakon o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u TK, formiramo Ured za borbu protiv korupcije, donijeli smo izmjene i dopune Zakona o državnoj službi kojim je moguće zaposliti samo osobu koja je prva na ocjenjivačkoj listi, čime jasno i glasno pokazujemo da smo bitno drugačiji od onih koji su ovdje bili prije nas. Uz ove projekte snažno smo se angažirali na razbijanju putne blokade Tuzlanskog kantona. Trenutno se radi projektiranje idejnih i glavnih projekata, lokalne strukture uporedo rade na eksproprijaciji zemljišta. To su aktivnosti koje javnost ne vidi, ali stavaramo pretpostavke da, nadam se, već krajem godine uvedemo i mašine u gradilišta", navodi Hodžić.
Na pitanje koji bi potez vlade ocijenio kao najbolji, a koji kao najlošiji, prvi čovjek Tuzlanskog kantona odgovara da je mnogo pozitivnih projekata, a brojne aktivnosti na polju suzbijanja korupcije mogle bi biti njegov favorit, kao i unošenja transparetnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava kako između općina tako i u mnogim sektorima, poput socijalnog, sektora sporta i drugih.
"S druge strane, stvarno nijedan projekt ne mogu ocijeniti lošim. Nekim smo možda manje zadovoljni, neki su možda manje popularni, ali sve ima svoje lice i naličje i neki bolni i nepopularni rezovi su neophodni da bismo stvari u konačnici mijenjali nabolje", odgovara Hodžić.
Skupa s ostalim članovima vlade Hodžić je vlast preuzeo u periodu narušenih ekonomskih prilika uzrokovanih pandemijom koronavirusa. Zatekli su stanje budžetskog deficita od 1,27 miliona KM, odnosno akumuliranog deficita za prethodne dvije godine od blizu tri miliona maraka te dugoročne obaveze budžeta od okvirno 45 miliona KM, koje nisu redovno izmirivane.
"Te prilike nastojimo sanirati, a istovremeno pravilnijim rasporedom oskudnih budžetskih sredstava poticati sektore ugrožene pandemijom. U tu svrhu smo za ovih prvih pet mjeseci oko 7 miliona KM usmjerili kao poticaje privredi, rebalansiranjem zatečenog budžeta smo poticaje u poljoprivredi povećali sa 4,5 na 7 mililiona KM, sa 600.000 KM smo pomogli sektoru ugostiteljstva, a prvi put pripremamo program pomoći težak 800.000 KM za oblasti prijevoza, zatim smo milion i po KM namijenili za podršku lokalnim zajednicama u vidu sanacije mreže lokalnih puteva", pojašnjava naš sagovornik.
U protekom periodu u javnosti se stvorila slika da se aktuelna vlada najviše bavi smjenama rukovodećih kadrova u javnim ustanovama i preduzećima. Opozicija, posebno Stranka demokratske akcije, kontinuirano ukazuje na broj od 800 smijenjenih osoba koje su se nalazile na direktorskim pozicijama, upravnim i nadzornim te školskim odborima. Koliko je zapravo osoba smijenjeno te koji su krucijalni razlozi bili za takve poteze odgovorio je Hodžić.
"Nije tačno da se radi o 800 osoba koje su smijenjene. Mnogim upravnim, nadzornim i drugim odborima je isticao mandat, s obzirom na to da su bili privremenog karaktera te smo na te funkcije imenovali osobe za koje mislimo da mogu kvalitetnije odgovoriti zadatku. Sjetit ćete se da je vlada u prošlom sazivu za samo 40 minuta i na samo jednoj sjednici oborila više od 20 već usvojenih izvještaja o radu javnih ustanova i preduzeća, smjenjujući time direktore ustanova i u potpunosti uvodeći politiku u sve pore kantona. Novi direktori i članovi odbora su se potom našli na stranačkim listovima, što je protivno namjeri ove vlade da depolitizira javni sektor. Koliko se sjećam, i vi ste to kritizirali, i taj dio sistema smo morali resetirati. Ako detaljno pogledate naš rad, ondje gdje je to bilo opravdano nismo prihvatali izvještaje o radu, ali ondje gdje su rezultati bili dobri, ti izvještaji su dobili povjerenje", odgovara Hodžić.
Kao najslikovitiji primjer opredjeljenja za depolitizaciju ,tuzlanski premijer navodi Univerzitet u Tuzli. Kako kaže, ovoj visokoškolskoj ustanovi je vraćena autonomija, samostalno su nedavno izabrali rektora, ali i prorektore.
"Nakon dugo vremena, ovo je prva vlada koja nije politički utjecala na izbor tih tijela. S druge strane, iza svakog izvještaja koji nije prihvaćen stoje jasno pobrojani razlozi za takvo činjenje, mnoge od njih ćemo ubrzo iznijeti u javnost. Naprimjer, ako upravni i nadzorni odbori povećavaju plaće upravama javnih ustanova, bez saglasnosti vlade i resornih ministarstava (isplaćivane su plaće i do 9.000 KM), ako su vladi podmetani izvještaji bez nalaza eksterne revizije, što je zakonska obaveza, ako se direktori nalaze u jasnim sukobima interesa, ako su direktori nenamjenski trošili namjenski dodijeljena sredstva, ako je tužilaštvo direktoru zabranilo pristup u službene prostorije, jesmo li mi trebali na to ostati slijepi? Kadrovska politika nije najveći problem koji kanton ima, ali s takvim kadrovima mi ne možemo rješavati najveće probleme, niti kreirati pozitivnu politiku", navodi Hodžić.
Politika u obrazovnom sistemu
Nedavne izmjene kantonalnih zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju te amandmani koji su na njih usvojeni, omogućili su smjenu direktora osnovnih i srednjih škola. Većina njih tvrdi da su nezakonito smijenjeni, zbog čega najavljuju pokretanje tužbi protiv Kantonalne vlade.
Hodžić navodi da bi o ovoj temi detaljnije pojašnjenje mogli dati skupštinski zastupnici, istaknuvši da se ipak djelimično slaže s tumačenjem člana zakona koji su predložili zastupnici.
"Ako pogledate posljednje lokalne izbore, na izbornim listama političkih partija koje su tada činile većinu nalazilo se više desetina direktora osnovnih i srednjih škola u Tuzlanskom kantonu. To je jedan izvrstan primjer politizacije obrazovnog sistema i miješanja politike u obrazovni sistem. Takvo ponašanje zahtijevalo je radikalan rez i odlučno resetiranje sistema. Zamjena direktora urađena je u skladu sa zakonom i mislim da tu nema prostora za bilo kakve tužbe. Od osoba koje će biti imenovane na pozicije direktora škola u Tuzlanskom kantonu, vlada i ja lično očekujemo da budu isključivo profesionalci u svom poslu. Da pokažu znanje i opredijeljenost da našoj djeci pružimo što kvalitetnije obrazovanje i da im ponudimo što više znanja", naglašava Hodžić.
Zdravstveni radnici u Tuzlanskom kantonu trenutno nemaju potpisan novi kolektivni ugovor. Prema stavu sindikata, od prvobitnog dogovora vezano za tekst ovog dokumenta vlada je odustala, a kantonalni premijer tvrdi da ljekari i medicinski tehničari u ovom trenutku imaju zagarantovana prava, kroz raniji ugovor koji su potpisali.
"Imamo određena razilaženja sa sindikatom zdravstvenih radnika, ali mislim da se ti stavovi približavaju i da ćemo vrlo brzo biti usaglašeni. Ponudili smo povećanje plata iznad kojeg Zavod za zdravstveno osiguranje naprosto nema prihodovni kapacitet. Cilj svih aktera uključenih u kolektivno pregovaranje jeste boljitak zdravstvenih radnika i rast životnog standarda, ali pri tome moramo posebnu pažnju posvetiti stabilnosti zdravstvenog sektora, čime osiguravamo njegovu budućnost. Kvalitet radnog standarda ne ogleda se samo u visini plaća, njemu doprinosi i kvalitetnija oprema na kojoj se radi, poboljšanje uslova rada i brojni drugi nematerijalni aspekti koji mogu doprinijeti dugoročnoj stabilnosti zdravstvenog sistema", pojašnjava Hodžić.
Međunarodni aerodrom Tuzla također se našao u fokusu javnosti zbog činjenice da je, uslovno rečeno, blokiran njegov daljnji razvoj. Ugovor s aviokompanijom Ryanair još uvijek nije potpisan, iako je ova kompanija već najavila početak operacija od septembra.
"Nadam se da će ugovor s Rayanairom biti potpisan što prije, čime ćemo na naš aerodrom dovesti još jednu kompaniju, povećati broj linija te uspostaviti i lojalnu konkurenciju među aviooperaterima. U ovom momentu možemo reći da Vlada TK u potpunosti stoji i podržava razvoj Međunarodnog aerodroma Tuzla, te širenje broja aviooperatera i linija, ali ne dovodeći nikog u neravnopravan položaj. Podržavamo principe lojalne konkurencije među zainteresiranim aviooperaterima. Iz tog razloga insistirali smo na uključivanju Vlade TK i ministarstva u vođenje pregovora i zaključivanje ugovora sa zainteresiranim aviokompanijama, ali nam uprava aerodroma iz samo njima znanih razloga nije dozvolila. Dokaz našeg pozitivnog opredjeljenja jeste kontinuirana novčana podrška prema Međunarodnom aerodromu Tuzla i čak i povećanje sredstava kako bismo kompenzirali pad prihoda uzrokovan pandemijom", kaže naš sagovornik.
Vrata pandemije koronavirusa još uvijek nisu zatvorena, a upitno je i kada će zaista biti. Tuzlanski kanton još uvijek nije ni blizu potpune vakcinacije stanovništva. Zašto proces imunizacije građana ide izrazito sporo te zašto Tuzlanski kanton do danas nije pokrenuo direktnu nabavku vakcina jedno je od pitanja koje smo također postavili našem sagovorniku.
"Znate i sami da postoji problem nabavke vakcina kroz mehanizam Covax, i da je direktna nabavka vakcina moguća samo za državni ili eventualno entitetski nivo vlasti te da je masovnija državna nabavka vakcina naprosto izostala. Nigdje na svijetu regionalni nivoi vlasti nisu mogli doći do proizvođača i direktno nabaviti vakcine, što je problem s kojim se suočava cijela BiH. Jedino što možemo je da osiguramo određene količine vakcina kroz donacije ili kroz minimalne količine koje pristižu kroz mehanizam Covaxa, za koje nam Federalni zavod za javno zdravstvo strogo definira prioritetne grupe. Da bismo koliko-toliko osigurali vakcine za grupe izvan ovih prioritetnih, bili smo primorani na traženje donacija od niza ambasada u našoj zemlji. Pozitivan odgovor smo za sada dobili od Republike Srbije, koja nam je donirala 5.000 vakcina, a distribucija ovih vakcina je u toku. Možemo se pohvaliti da će Tuzlanski kanton biti prvi kanton u FBiH koji će u potpunosti vakcinisati zdravstveni sektor, službenike policije i MUP-a TK te prosvjetne i socijalne radnike, a naš način distribucije vakcina preko punktova domova zdravlja je Federalni zavod za javno zdravstvo označio kao najuspješniji u Federaciji BiH", odgovara Hodžić.
Troše više nego što imaju
Tuzlanskom kantonu za nesmetano funkcionisanje do kraja ove godine nedostaje 39 milona KM. Trenutno su oči uprte u Međunarodni monetarni fond, što pokazuje da ovaj kanton svoj finansijski opstanak crpi iz kredita, što je bio slučaj i u ranijim godinama.
"Tuzlanski kanton, ali i svi drugi kantoni, troši više nego što namiče prihoda iz realnog sektora. Ipak, budžetsku činjenicu da ovaj kanton 'troši više nego zarađuje' treba shvatiti uslovno, jer smo zakinuti u raspodjeli indirektnih poreza u Federaciji BiH, što prosto rečeno znači da u primarnoj raspodjeli iz kantona više sredstava izlazi nego što dotiče. Pandemija je ovu prazninu samo proširila. Budući da nećemo umanjivati socijalne stavke budžeta, to ostaje da pojedinim oblastima lakoće poslovanja i različitim podsticajnim mjerama za realni sektor razvijamo prihodovnu stranu budžeta. Do dijela nedostajućih prihoda biće nužno doći putem 'dodatnog novca' iz kvote zaduživanja Federacije BiH, a naš uspjeh će se mjeriti prema rastu registrovanog prometa u odnosu na 2020. i očuvanju broja zaposlenih. Naravno, moguće je otvoriti priču i o druagčijoj raspodjeli indirektnih poreza", nastavlja Hodžić.
Kao ekonomskog stručnjaka našeg sagovornika smo pitali i na koji način je moguće promijeniti trenutnu finansijsku sliku kantona te koliko bi tome doprinijela ravnomjernija raspodjela javnih prihoda s federalnog nivoa.
"Da, moguće je, ali, nažalost ne tako brzo. Izmjene javne politike kojom bismo oslobodili javne institucije od 'paralize korupcijom i spriječili pljačku javnih sredstava' bio bi početak promjene paradigme javnog upravljanja i povećanja priliva javnih prihoda. U kratkom roku bismo, ipak, mogli sistemom lakoće poslovanja realni sektor osloboditi od gužve birokratskih propisa i nameta, ali nam zato treba krajnje iskrena saradnja javnih politika s nivoa Federacije, kantona i općina, koje nažalost za sada nema. Ako uspostavimo dobru saradnju kantona i općina, ostaju otvorene mogućnosti lakoće osnivanja preduzeća i dobivanja građevinskih dozvola, a ostaju i široke mogućnosti ubrzanja rasta uspostavom digitalizacije i zelene ekonomije", kaže Hodžić.
Što se tiče ravnomjernije raspodjele javnih prihoda s federalnog nivoa, iako neophodna, ona, kako navodi Hodžić, nije nimalo jednostavna, jer je više političko, a manje ekonomsko pitanje, i nije vezana samo za Federaciju BiH, nego za oblast primarne raspodjele između entiteta i Brčko distrikta.
"S federalnog nivoa bi se do realnih odnosa u raspodjeli javnih prihoda moglo doći ukidanjem nepravednih kriterija 'posebno rashodovnih potreba' te uvođenjem pondera koji se zasnivaju na koeficijentima u skladu s učešćem kantona u krajnjoj potrošnji, što bi Tuzlanskom kantonu prskrbilo dodatnih 25-30 miliona KM, dakle upravo onoliko koliko sada nedostaje. Ipak, za ovakva rješenja ne postoji politička saglasnost, budući da fedralni nivo problema primarne raspodjele nije moguće riješiti bez onog na nivou Bosne i Hercegovine", ističe Hodžić.
Putna deblokada predstavlja jednu od najznačajnijih kočnica za bolji privredni razvoj Tuzlanskog kantona. Hodžić navodi da su uz dobru saradnju s Federalnom vladom i posebnom izjavom o saradnji s Vladom Sarajevskog kantona osnažili dosadašnje napore u razbijanju putne blokade TK, prevashodno u putnim pravcima Tuzla - Sarajevo i Tuzla - Brčko - Orašje te autoceste Tuzla - Doboj.
"Prvi aktivirani projekat je izgradnja nove magistralne ceste Tuzla - Sarajevo, u ime kojeg je pripremljena realizacija trase Šićki Brod – Đurđevik, (obilaznica oko Živinica) od 17,3 km. Na osnovu saglasnosti gradskih vijeća Tuzle i Živinica, donijeli smo odluku o proglašenju javnog interesa, čime su stvoreni preduslovi za početak eksproprijacije zemljišta i početak izgradnje ove dionice ceste. Finansijsku konstrukciju zatvaramo sa već osiguranih 20 miliona KM iz budžeta Federacije BiH i od istog izvora dodatno planiranih 45 miliona KM. Ostatak potrebnih sredstava za dionice puta do Kladnja i Sarajeva bit će osigurane iz kreditnih izvora koje će vraćati Ceste Federacije BiH iz sredstava prikupljenih po osnovu akciza na gorivo", pojašnjava Hodžić.
Drugi putni projekt za koji su dali saglasnost je izgradnja autoceste Tuzla - Brčko - Orašje.
"Trasu autoceste prema već urađenom idejnom projektu smo ugradili u Prostorni plan TK. Osigurano je 12 miliona KM za izradu projektne dokumentacije od Autocesta Federacije BiH. Po ispunjenju obaveze Vlade Federacije BiH da donese odluku o načinu finansiranja, izgradnja puta treba da započne u 2022. godini. Pravci, koje sam označio da su u kasnijoj perspektivi: Y krak koridora 5C Žepče -Tuzla i/ili autoceste Tuzla - Doboj još nisu politički usaglašeni, pa ih ne mogu komentarisati. Dodajem i da je dogovorena izgradnja i rekonstrukcija magistralne ceste M-18 na području Kladnja na lokalitetu Gojakovići – Vitalj, odnosno izgradnja tunela u dužini od okvirno 900 metara, kao i da je započeta rekonstrukcija tunela u Čaklovićima na magistralnoj cesti M-4 Tuzla - Kalesija", naveo je premijer TK.
Stabilna koalicija
S druge strane, kada je riječ o trenutnoj koaliciji u Tuzlanskom kantonu koja čini vlast, Hodžić je ocjenjuje stabilnom, ističući da svoja znanja koja je stekao kao univerzitetski profesor pokušava staviti u funkciju javnog dobra, pri čemu ima punu podršku skupštinske većine i vlade koja funkcionira veoma homogeno.
Kroz nastavak našeg razgovora Hodžić je kazao i to da sam sebi često postavlja pitanje da li se kaje zbog pristanka na preuzimanje pozicije premijera kantona, što nas je također zanimalo.
"Premijersku poziciju sam prihvatio s velikim nadahnućem i idealističkim očekivanjima, da se mogu upustiti u izazov brzih promjena paradigme dosadašnjeg upravljanja javnim resursima, što u našim uslovima pretpostavlja postizanje transparentnosti javnog upravljanja, depolitizaciju javnog sektora, nultu tolerantnost prema korupciji, kao i podizanje odgovornosti za sve nivoe javnog trošenja. Sudario sam se sa svijetom realne politike, razmjere korupcije u javnom sektoru su prevazišle sva moja kritička preispitivanja koja sam ranije imao kao istraživač naše društvene stvarnosti. Ipak se nisam pokajao. Pomaci koje ova vlada čini uvođenjem institucionalnih mehanizama antikoruptivnog djelovanja i uvođenjem transparentnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava čine da u ovim oblastima u Tuzlanskom kantonu više ništa neće biti isto", kazao je na kraju našeg razgovora kantonalni premijer Kadrija Hodžić.
