Od 1996. godine ispis iz državljanstva najviše osoba zatražilo je 2002. godine 8.212 osobe i 2003. godine 9.070 osoba, evidencija je Ministarstva.
Do 2000. godine odricanje od bh. državljanstva zatražilo je 85 osoba, od čega najviše 2000. godine 51 osoba. Od tada taj broj je rastao, tako je 2001. godine to učinilo 2.190 osoba, 2004. godine 6.993, 2005. godine 5.657, 2006. godine 4.716, a 2007. godine 4.655 osoba.
Od 2008. do 2015. godine odricanje od bh. državljanstva zatražilo je svake godine oko 3.500 osoba, dok je 2016. godine to učinilo 4.270 osoba.
Kako je Feni rečeno u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države.
"U neformalnim razgovorima najčešće kao stvarni razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, sigurniji radnopravni status i slično", pojašnjeno je.
Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Norveškoj, Danskoj, Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, a Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.
Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM, za države bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa.
Sporazum o dvojnom državljanstvu Bosna i Hercegovina ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, istaknuto je za Fenu u Ministarstvu civilnih poslova BiH.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
