U 2019. godini 27 kršenja prava na slobodu izražavanja i napada na novinare u BiH
To su podaci na koje su danas posebno upozorili predstavnici novinarske i međunarodne zajednice u BiH koji su prisustvovali prezentaciji istraživanja istovremeno ocjenjujući da je to direktan uticaj na nekažnjivost napada na novinare.
Generalna sekretarka Udruženja "Bh. novinari" Borka Rudić naglasila je da se mišljenja građana o napadima na novinare prate još od 2009. godine, a iz godine u godinu rastao je ili padao broj onih koji odobravaju napade na novinare.
"Poražena sam činjenicom da se ovaj put 21 posto građana izjasnilo da podržava napad i nasilje nad novinarima. To je podatak koji najrječitije govori o tome kakve su medijske slobode u BiH i direktna je posljedica nekažnjivosti učestalih fizičkih napada na novinare, prijetnje i čak pokušaje ubistava", ocijenila je Rudić.
Samo u ovoj godini registrirano je 27 različitih oblika kršenja prava na slobodu izražavanja i napada na novinare što je porast u odnosu na ranije godine, a sve više se Udruženju javljaju novinari iz lokalnih medija gdje trpe različite političke pritiske i pokušaje miješanja u uređivačku politiku.
Namjerava se raditi na poboljšanju krivičnog zakonodavstva i osigurati da se napad na novinare tretira kao napad na službenu osobu, jer bi na taj način pravosuđe bilo dužno procesuirati svaki napad i ugrožavanje prava na slobodu izražavanja.
Tek kada se adekvatno budu procesuirali napadi na novinare, moći će se, dodaje Rudić, razgovarati o tome šta medijska zajednica može uraditi kako bi se smanjio broj napada na novinare budući da je zabilježen i pad povjerenja u medije za 10 posto u odnosu na prethodna istraživanja.
Osvrnula se i na odgovorene za napade na novinare kazavši da je ovogodišnje istraživanje također pokazalo da su političari i političke stranke oni koji najčešće vrše napade i pritiske na novinare, a iza njih su vlasnici medija, direktori i urednici.
Direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH Peter Hurrelbrink podsjetio je također da se ovakvo istraživanje provodi već 10 godina u toku kojih je širom svijeta brojni novinari su ubijeni, a 90 posto tih slučajeva nije istraženo i počinioci nisu privedeni pravdi.
"Bilo kakav napad ili prijetnja upućena novinaru u demokratskom svijetu je nedopustiva", kazao je, problematičnim nazivajući nalaze tog istraživanja.
Profesor na univerzitetima u Tuzli i Sarajevu Enes Osmančević s druge strane smatra da tretiranje napada na novinare kao napada na službenu osobu, iako bi to bio doprinos zaštiti i sigurnosti novinara, ne bi riješio temeljna pitanja novinarske profesije, a to je gušenje slobode medija, ali i temeljnog ljudskog prava na slobodu mišljenja i izražavanja te primanja i širenja informacija.
"BiH nažalost prati svjetski trend kada je to u pitanju, a to je trend širenja atmosfere straha, ali to ukazuje i na aspiracije ka totalitarnom vladanju. Novinari žive i rade u strahu, sve je više napada i oni su sve brutalniji", dodao je Osmančević.
Mišljenja je i da je sada na sceni propadanje novinarstva uzrokovano pritiscima politike, ali i lošim socijalnim i profesionalnim položajem novinara jer novinari imaju male plate, mnogo rade i trpe različite pritiske.
Kako je zaključeno, niko ne bi trebao podržavati napade na novinare imajući u vidu činjenicu da su oni ključni segment za demokratizaciju društva, a vrlo često i jedini uvažavajući njihov kritički pristup prema događajima i odlukama javnih zvaničnika.
Istraživanje prezentirano danas provedeno je na uzorku od 506 građana iz cijele BiH u periodu od 27. marta do 8. aprila 2019. godine, a objavljeno je povodom obilježavanja 3. maja Svjetskog dana slobode medija.
