U Beogradu uskoro sastanak o podjeli nekretnina SFRJ vrijednih više od 110 miliona dolara
Kako se navodi, bivša SFRJ imala je 123 nekretnine širom svijeta koje je koristila za diplomatsko-konzularna predstavništva, od kojih su do sada između država nastalih raspadom bivše zajedničke zemlje podijeljene 72 nekretnine.
"Naš je interes da što je moguće prije okončamo Aneks B i da jednostavno izađemo sa jednom čistom situacijom da i mi popišemo u punoj mjeri svoju imovinu, da napravimo svoje planove upravljanja, održavanja, korištenja, prodaje, kupovine, manjih zamjena - ima tu raznih modela", rekao je za RTS generalni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Srbije Veljko Odalović.
Podjela imovine koju je posjedovala Jugoslavija precizirana je kroz sedam aneksa: pokretna i nepokretna imovina, diplomatska i konzularna imovina, finansijska potraživanja i dugovanja, arhiv, penzije, dugovanja i privatna svojina.
U Aneksu B najviše se odmaklo, pri čemu je od podijeljenih objekata Srbija dobila 30, Hrvatska 18, Slovenija i BiH po 10, a Makedonija četiri objekata.
Još se čeka podjela 51 nekretnine, jer imovinsko-pravna pitanja sa državama u kojima se one nalaze nisu riješena.
Sporni su objekti i zemljište u Adis Abebi, New Delhiju, Moskvi, pri čemu Odalović navodi da je Srbija insistirala da se Moskva i New Delhi posebno tretiraju zbog reciprociteta.
Kako je objasnio, Srbija je na osnovu sporazuma koji su bili potpisani dala određene objekte u Beogradu i jednoj i drugoj strani i sada insistira na reciprocitetu, odnosno da se uzme u obzir ono što je dala drugima.
Ambasador BiH u Srbiji Lazar Mirkić rekao je za RTS da komitet za sukcesiju radi na principu potpunog konsenzusa tako da ništa nije dogovoreno dok svi nisu pristali na određen dogovor, "tako da BiH niti može išta više da bude zadovoljna od drugih niti manje zadovoljna".
Za ukupno pet nekretnina - dvije u New Yorku i po jedna u Njemačkoj, Japanu i Švajcarkoj, države sukcesori dogovorili su da se one prodaju, a posao prodaje povjeren je jednom američkom agentu za nekretnine.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
