U BiH drastično povećan broj prijava nasilja u porodici, sudovi zatrpani zahtjevima za izricanje zabrane prilaska
Rodno zasnovano, vršnjačko i nasilje u porodici teme su koje se već nekoliko godina nalaze u fokusu bh. javnosti. Prema podacima pravosudnih institucija u našoj zemlji, nasilje kao takvo postalo je jedno od najučestalijih predmeta u radu sudova. Tu se opet posebno ističe ono koje se dešava u porodici.
"Sve statistike pokazuju da se značajno povećao broj predmeta nasilja u porodici. To posebno primjećujemo kroz povećan broj zahtjeva od policije, a koji se odnose na zabranu prilaska. Te cifre se kreću između 70 i 80 posto, što predstavlja drastično povećanje", kaže predsjednik Općinskog suda u Tuzli Muhamed Tulumović.
Nasilje se dešavalo i ranije, ali su žrtve postale slobodnije u kontekstu prijave
Iz pravosudnih institucija navode da se nasilje dešavalo i ranije, ali nadležnim institucijama nije prijavljivano u tolikoj mjeri. A do oslobađanja žrtava u kontekstu odluke o prijavljivanju doveo je sve jači govor u javnosti o ovom veoma ozbiljnom problemu, što je pak uzrokovano stravičnim slučajevima iz Gradačca, Tuzle, Bihaća...
"Svi trebaju biti educirani iz oblasti nasilja u porodici, kako bi što kvalitetnije pružili i dali odgovor na ovu vrlo opasnu pojavu u društvu te jedno od najopasnijih krivičnih djela", navodi Tulumović.
Pravosudne institucije imaju veliku ulogu u procesuiranju i sankcionisanju nasilnika, ali su one posljednje u lancu djelovanja. Sudovi kao pravosudna tijela nastupaju tek kada se nešto dogodi ili kada trebaju preduprijediti neki lošiji događaj.
"Svi sudovi u Bosni i Hercegovini imaju poseban odnos prema toj vrsti krivičnih djela te se ti predmeti procesuiraju hitno. Ne zakonom, već određenim preporukama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, oni su dobili status hitnog. Postoje varijacije od institcije do institucije, u smislu da neka poduzima više aktivnosti", ističe Tulumović.
Općinski sud u Tuzli, kako navodi Tulumović, je napravio iskorak te svaki mjesec na sjednici Krivičnog odjeljanja se vrši analiza dinamike rješavanja predmeta nasilja u porodici.
"Najnovija praksa će poboljšati i značajno ubrzati rješavanje tih predmeta, a onda se odnosi na to da se odredi broj dana za koliko se može završiti konkretan predmet", dodaje predsjednik Općinskog suda u Tuzli.
Izricanje mjere
Slučaj iz Gradačca u kojem je Nermin Sulejmanović brutalno pretukao, a zatim i ubio nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović u epicentar kritika javnosti doveo je tamošnji općinski sud, postupajuću sutkinju i mjeru zabrane prilaska koja nasilniku nije izrečena.
Riječ je o mjeri koja se donosi kroz prekršajni postupak, a kako pojašnjavaju stručnjaci iz oblasti prava, ona teško da može polučiti pravi rezultat jer u slučaju da je nasilnik prekrši, odnosno priđe žrtvi, kroz novi proces koji pokreće policija, njemu se jedino može izdati prekršajni nalog koji za kaznu predviđa onu novčanu.
Iako je riječ o mjeri koja je sasvim drugačije prirode u odnosu na druge koje se donose kroz krivični postupak, sudovi u Bosni i Hercegovini, pokrenuli su progresivniji način djeovanja i u tom segmentu.
"Sudovi su dužni u roku od 12 sati riješiti svaki podneseni zahtjev koji je uredan. Ukoliko on nije takav, postoje određene dileme da li se rok može promijeniti. Ali, prema mojim informacijama, sudovi su veoma ažurni kod izricanja zaštitnih mjera", naglasio je Tulumović.
Uzroci nasilja, kako navode stručnjaci, polaze od porodice, zbog čega je o ovoj temi potrebno znatno progresivije djelovati, kako bi se kao pošast, posebno izražena u 21. vijeku svela na najmanju moguću mjeru.
Također, žrtve treba ohrabriti na prijavljivanje nasilja, a nadležne institucije zadužiti da na svaku prijavu odgovore adekvatno jer su propusti u radu sistema evidentirani u proteklim godinama.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
