Za bivšom Jugoslavijom najviše žale građani Srbije i Bosne i Hercegovine, dok su najmanje jugonostalgični Hrvati i stanovnici Kosova.
Istraživanje je obuhvatilo 10.500 stanovnika regije i dalo niz pokazatelja o stavovima ljudi u jugoistočnoj Evropi i njihovoj privrženosti novonastalim državama, odnosu o religiji, nacionalnim simbolima, prošlosti, odnosima s drugim narodima i pitanju krivice za prošle ratove.
Rezultati se svode na to da nigdje na prostorima nekadašnje SFRJ nacija nije tako snažno formirana kao u Hrvatskoj. Ili drugim riječima, na prostoru čitave bivše Jugoslavije (bez Slovenije), Hrvatska je ostvarila najviši rezultat lojalnosti među novim državama regije, odmah iza Kosova.
Nasuprot tome, najveći žal za bivšom Jugoslavijom osjeća se u Srbiji, gdje 71 posto stanovnika žali zbog raspada Jugoslavije, potom u Bosni i Hercegovini gdje ta brojka iznosi 68 posto. U Hrvatskoj je niskih 18 posto te još manje na Kosovu. Makedonaca koji žale za SFRJ je 45 posto.
Istraživanje koje se tiče stavova o ratovima iz devedesetih godina prošlog stoljeća, ali i državnih granica pokazalo je duboku podijeljenost između Srbije, Hrvatske i BiH.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
