
U saopćenju za javnost ove institucije se navodi da dolaskom proljeća i lijepog vremena sve više ljudi odlazi u prirodu, dok drugi počinju poljoprivredne radove, odakle nerijetko vrebaju nevidljive ubice - mine.
Centar za uklanjanje mina u BiH upozorava građane da, kada uoče minu odmah obavijeste policiju ili Civilnu zaštitu, te da ne pokušavaju sami otkloniti mine.
"U brojnim naseljima se uz minska polja nalaze i škole, pa nerijetko djeca prolaze upravo pored tabli koje upozoravaju na postojanje minske opasnosti na tim područjima. Stoga je jako važno poštovati znakove koje upozoravaju na mine i ni u kom slučaju ne treba ići iza postavljenih tabli", naglašavaju iz Centra.
Ove godine obilježava se 20 godina od stupanja na snagu Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina usvojene u Oslu 1997. i potpisane u Ottawi 1997. godine.
BiH je 25. aprila 2018. podnijela novi zahtjev za produženje razdoblja razminiranja za naredne dvije godine, a zahtjev je zvanično odobren na 17 sastanku zemalja članica/potpisnica Konvencije, održanom u novembru 2018. godine.
U međuvremenu je i Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo Strategiju protivminskog djelovanja BiH 2018. - 2025. u cilju omogućavanja razvoja efikasnog i djelotvornog državnog programa protivminskog djelovanja sa fokusom na smanjivanje i potpuno eliminisanje opasnosti od mina za stanovništvo u BiH.
Trenutno se u BiH provodi projekat Opšta procjena minski sumnjivih područja u BiH, koja ima za cilj pružanje novih informacija o preostalim minski sumnjivim površinama u BiH, koju provodi Centar za uklanjanje mina u BiH u saradnji sa NVO Norveška narodna pomoći i Oružanim snagama BiH, a uz finansijsku podršku EU.
"Procijenjeno je da se mine/ESZR/kasetna municija nalazi u još 129 gradova/opština u BiH gdje je identifikovano 1.398 ugroženih zajednica. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.018. km2 ili 2,1 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH", navode iz BiH MAC-a.
Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 79.000 mina/ESZR.
U poslijeratnom periodu od mina i NUS-a stradale su 1.758 osobe, od čega 614 osoba smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradao 121 deminer, od čega 51 deminer smrtno. U 2018. godini u BiH registrovana su tri minska incidenta, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, jedna osoba teže i dvije osobe lakša povrijeđene – navodi se u saopćenju Centra za uklanjanje mina u BiH.