U BiH kontinuirano se osnivaju nove političke stranke: Stara lica u novom ruhu
Stranke se između ostaloga finansiraju iz budžeta. Od ukupnih izdvajanja za političke stranke iz budžeta BiH ne može se dodijeliti više od 0,2 posto sredstava budžeta unutar jedne kalendarske godine od čega se 30 posto dijeli jednako svima koji su osvojili mandate, 60 posto prema broju poslaničkih mandata, te 10 posto parlamentarnim grupa srazmjerno broju delegatskih mjesta.
Prema izvještaju CIK-a iz 2020. godine, ukupno u BiH djeluje 151 politička partija.
U aprilu ove godine, predsjednik novog političkog subjekta u BiH, Adis Arapović potvrdio je da je stranka "Zeleni Bosne i Hercegovine" registrirana, nakon što je okončan administrativni postupak. Oni danas održavaju svoju prvu javnu promociju u jednom sarajevskom hotelu. Adis Arapović, bivši je član SBB-a BiH i trenutni zastupnik u Parlamentu FBiH.
Fokus stranaka zelenih u Evropi su ekološka osviještenost građana, klimatske promjene, promocija parkova i zelenila te smanjenje štetnih plinova. Arapović je na tragu ovoga izjavio kako su članovi njegove stranke, između ostaloga i ljubitelji prirode. Navodi kako je svjestan da politička artikulacija ovoga tipa nije nešto što donosi kratkoročne rezultate.
Zeleni BiH trebali bi na izborima biti sastavni dio Koalicije Država.
Nezavisna lista Doboj- Sevlid Hurtić prošloga mjeseca promijenila je svoj naziv u Bosanskohercegovački Zeleni sa fokusom rada na zaštitu okoline, energetsku efikasnost i ekonomski razvoj. Stranka je pod ranijim nazivom u 2020. godini imala ukupno naplaćenih 0 KM članarina. Hurtića je ranije iz SDA izbacio Adil Osmanović nakon čega je on u Skupštini Doboja osvojio 13 od 17 mjesta tokom izbora za mjesne zajednice.
Bh. diplomata Igor Davidović, bivši ambasador i pregovarač sa EU prošle godine je osnovao novi politički subjekt, pokret Demokratski centar.
"Ako se zovemo Demokratski centar, znači da smo odani demokratskim vrijednostima. U BiH je hronično ugrožen sistem vladavine prava i načelo zakonitosti, kao vladavine ljudskih prava. Ako smo 'centar' znači da smo jedna liberalna opcija, ni desno ni lijevo", kazao je tada za Klix.ba Igor Davidović.
Prije nekoliko dana zstupnik u Skupštini KS Damir Marjanović i Zlatko Miletić osnovali su politički pokret "Za nove generacije". Novina u njihovom radu jeste ta što stranka neće imati predsjednika već tri koordinatora.
Miletić je trenutno zastupnik u Domu naroda BiH a ranije je izjavio kako će stranka vjerovatno na izborima ove godine nastupiti samo u Kantonu Sarajevo.
Time vidimo kako ono što se često oslovljava sa "nova politička opcija na bh. sceni" zapravo odnosi na, u najboljem slučaju regionalne inicijative.
Prema posljednjem dostupnom izvještaju CIK-a o finansijskoj reviziji političkih stranaka, 81,12 posto ukupnog finansiranja stranaka došlo je od sredstava budžeta a stranke su dugovale više od 8,5 miliona KM. FBiH uplatila im je više od 12 miliona KM, RS 5 miliona KM, Brčko distrikt BiH 200.000 KM a sa nivoa države finansirani su u iznosu nešto većem od 933.000 KM.
Ukoliko veći broj političkih stranka samo usložnjava koaliranje u procesima formiranja vlasti te diverzificira biračko tijelo, otkud onda potreba svakome ko napusti jednu političku partiju da odmah nakon toga osnuje drugu? Posebno ako uzmemo u obzir statističke pokazatelje finansiranja manjih i novijih stranka od strane članstva koje nemaju razvijenu političku infrastrukturu kako bi se suprostavile dominantnima.
Jesu li građanima BiH koji pokazuju političku lojalnost otprilike istim snagama na bh. sceni već 30 godina, zaista interesantne stranke filozofije zelenih? Da li je realno za pretpostaviti kako će takve stranke ikada dostići kritičnu biračku masu kako bi bile u prilici utjecati na javne politike?
Zbog sve većih odlazaka mladih ka zemljama EU, ne ostaje li u BiH samo ono stanovništvo koje i perpetuira ostanak na vlasti uglavnom etničkim strankama i nije li to isto ono građanstvo koje je devedesetih godina prošloga stoljeća odabralo stati iza svojih nacionalnih vođa tokom krvavih sukoba? U takvoj psihologiji političke orijentacije koje se bave okolišom i energetskom efikasnošću, nemaju mnogo prostora.
Baviti se politikom u BiH najmanje je pitanje javnoga interesa. To je najpoželjnije zanimanje koje donosi primanja na koje ne utječe visoka inflacija. Bolje i pozicija u savjetu mjesne zajednice nego niti jedna pozicija. Moć se ubire tamo gdje je dostupna.
