Pojasnila je da se u nekoliko posljednjih godina povećao broj žalbi, posebno starijih osoba, dok su ranije takve prevare najviše prijavljivali roditelji srednjoškolaca.
Bulić je navela da je do promjene te strukture došlo s početkom pandemije kada je starijim osobama bilo ograničeno kretanje, zbog čega su se mnogi okrenuli kupovini putem interneta.
"Nisu prijavljivane prevare kad je u pitanju kupovina hrane, ali su se one dešavale pri kupovini malih kućanskih aparata, alata, te lijekova i dodataka prehrani", precizirala je Bulić.
Dodala je da su mlađe osobe uglavnom suočavale s prevarama pri kupovini mobitela i prateće opreme, elektronskih uređaja, odjeće i obuće kao i komjuterskih komponenti.
Bulić je istakla da je njihovo udruženje izradilo letak o rizicima kupovine putem interneta, te održavalo redovne edukacije o kupovini na daljinu.
Smatra da veliki broj takvih prevara ne bude prijavljen, pogotovo kad su u pitanju mlađe osobe, zbog straha od stroge reakcije roditelja ili ismijavanja vršnjaka.
Bulić je naglasila da je posebno simptomatično što prodavci na daljinu često ciljaju upravo starije osobe, koje potom bezočno varaju i navode na kupovinu.
Potcrtala je da glavni problem predstavlja to što je BiH jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema zakon o elektronskom kupovanju, a postojeći zakoni taj segment nisu dobro definisali.
