U Bosanskoj Krupi održana promocija priručnika "Zaštita na radu u šumarstvu"
Izdavač priručnika je Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, autora Velida Halilovića i Zuhdije Mahmutovića. Govorili su Lejla Ćatić, predsjednica SSŠPDP BiH, profesor i recezent Jusuf Musić i autor i profesor Velid Halilović.
Poslovi u šumarstvu spadaju u poslove sa povećanim rizikom zbog teškog fizičkog rada, prirode poslova koji se obavljaju na otvorenom, upotrebe mehanizacije, izloženosti opasnostima od buke i vibracija, izloženosti biološkim štetnostima, opasnostima od padanja drveća.
Radnici obolijevaju od bolesti kao što je mišija groznica, ujedaju ih gmizavci i rade u teškim klimatskim uslovima. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju rizike u šumarstvu zbog opasnosti od požara i radu na visokim ili niskim temperaturama.
Mada nema pouzdanih statističkih podataka u BiH, iz godišnjih izvještaja inspekcija rada Federacije BiH i RS može se vidjeti da je u posljednjih pet godina po broju smrtnih slučajeva na prvom mjestu građevinarstvo, dok je po broju teških povreda na radu na prvom mjestu šumarstvo.
Prema izvještaju studije: "Tehnologije u šumarstvu, standardi drvnih sortimenata i šumska biomasa" koju je radio UG Cepos iz Sarajeva 2010. godine za Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na bazi ankete došlo se do podataka da:
- javna preduzeća imaju zadovoljavajući nivo zaštite na radu sa aspekta organizacije službe i kvalificiranosti rukovodnih lica iz zaštite na radu, dok je kod privatnih poduzetnika odgovornost prepuštena privatniku i zaštita podliježe subjektivnosti,
-
u najvećem broju slučajeva javna preduzeća imaju Akt o zaštiti na radu, a kod privatnih poduzetnika je ova oblast nedovoljno pokrivena,
-
u javnim preduzećima postoje posebne službe koje se bave zaštitom na radu (80% anketiranih), odnosno jedna služba opslužuje više podružnica ili privatnih poduzetnika,
-
službama u anketiranim javnim preduzećima rukovode tri diplomirana inžinjera šumarstva, 2 diplomirana inžinjera zaštite na radu i jedan diplomirani pravnik, dok je kod privatnih preduzeća, u 96 posto slučajeva, odgovorno lice zaštite na radu vlasnik preduzeća (nema posebne službe), a u jednom slučaju privatnik koristi usluge javnog preduzeća.
U cilju preduzimanja mjera za smanjenje broja smrtnih slučajeva, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom u BiH, nastojalo se kroz priručnik ukazati na mjere i radnje koje je neophodno preduzimati u šumarstvu kako bi se zaštitilo zdravlje zaposlenih, a samim tim i troškovi koje svaka povreda na radu, a pogotovo ona sa tragičnim ishodom, nanosi kolektivu.
Promocija je, između ostalog, održana i u sjećanje na jednog od autora priručnika, Zuhdiju Mahmutovića koji je preminuo 12. jula i koji je jedan od najzaslužnijih kompletiranje ovog važnog projekta u oblasti zaštite na radu. Ovom prilikom promotori su se osvrnuli na lik i djelo preminulog Mahmutovića i na njegov nesebičan doprinos borbi za zaštitu i prava radnika.
