BiH
14

U Derventi nakon velikih poplava obnovljene osnovne, ali ne i srednje škole

Piše: L. Č.
(Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
U velikim poplavama 2010. godine u kojima su stradali brojni gradovi u Posavini, znatne štete pretrpjela je općina Derventa, gdje su poplavljeni brojni objekti i domaćinstva. Nakon pet godina, iako u završnoj fazi, radovi na pojedinim objektima se još uvijek provode. I u slučaju ove općine, najveću su pomoć pružile međunarodne organizacije kao što je UNDP, bez kojih obnova i saniranje određenih objekata ne bi bili mogući.

Čedomir Ćorić, koordinator mreže Brana, grupe nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini koje prate i analiziraju procese obnove šteta od poplava, pojasnio je kako su projektna područja koja pokriva njegova organizacija Centar za lokalni i regionalni razvoj općina Derventa, Bosanski Brod, Srbac i Prnjavor.

"Ono što je cilj ovog projekta jeste prikupljanje informacija o donacijama koje se realizuju na području ove četiri općine, unos u neku zajedničku bazu, kako bi sve informacije bile dostupne cjelokupnoj javnosti i kako bi se u svakom trenutku znalo koliko je novca uloženo za donaciju. Također, u okviru mreže Brana otvoren je i jedan besplatan broj 08 050505 na koji građani mogu prijaviti eventualnu zloupotrebu u sanaciji šteta od poplave", pojasnio je Ćorić.

Na području općina Derventa, Bosanski Brod, Srbac i Prnjavor uloženo je više od milion KM u obnove nakon poplava, a najvećim dijelom je obnovu podržao UNDP.

U općini Derventa je kroz sredstva međunarodne organizacije izvršena sanacija tri škole i sanacija jednog mosta, dok je na području općine Srbac izvršena sanacija asfaltiranja puteva, kao i pomoć za 43 domaćinstva koja su bila poplavljena. Na području općine Prnjavor izvršena je sanacija jednog mosta i jednog klizišta, dok na području općine Bosanski Brod nije bilo značajnijih donacija međunarodne organizacije.

"Većina korisnika koje smo mi obišli su prezadovoljni dobijenom pomoći. Postoji eventualno manjih problema na terenu i to se uglavnom odnosi na kvalitet izvedenih radova i na izvođače radova. U kontaktu s UNDP-jem i te sitne probleme pokušavamo otkloniti", pojasnio je Ćorić.

Pomoć za dvije osnovne škole

Dosad je u obnovu škole Nikola Tesla uloženo sve skupa 394.000 KM, a renoviranje je podijeljeno u tri faze. UNDP je donirao 250.000 KM.

Nakon poplava, zgrada škole Nikola Tesla stara više od sto godina je počela tonuti, a zidovi su pucali, bilo je dovedeno u pitanje i održavanje nastave u narednom periodu. Škola je renovirana, izvršen je projekat ojačavanja temelja, nakon čega se pristupilo zamjeni stolarije, a u planu je i apliciranje UNDP-u za dodatna sredstva i završetak obnove. Do 31. decembra u ovoj školi očekuju završetak svih radova.

"Veoma smo zadovoljni procesom oporavka. Budući da je ovo stara građevina, uvijek može bolje i više, s tim da je i ovo dosad fenomenalno. Mislim da je ovdje mnogo toga urađeno, kad je u pitanju obnova domaćinstava i privrednih objekata, a dosta toga je urađeno i u sprečavanju budućih poplava nasipima", kazao nam je direktor Osnovne škole Nikola Tesla Ljubiša Đurić.

Trenutno ovu školu (centralni dio) pohađa 870 učenika, a u njenom sastavu nalazi se i muzička škola koja ima 110 učenika. Škola ima pet područnih škola i ukupno 1.100-1.200 učenika.

Uz pomoć UNDP-a, UNICEF-a i Vlade Japana koja je zamijenila kompletnu stolariju i krov, obnovljena je i Osnovna škola 19. april koja je mnogo stradala u poplavama 2010. godine. Škola je izgrađena 1987. godine i trenutno ima 700 učenika. Uz centralnu, imaju i četiri područne škole.

U ovoj su školi bili poplavljeni kompletan donji sprat i fiskulturna sala tako da su bila potrebna znatna sredstva za oporavak i obnovu.

Direktorica Osnovne škole "19. april" Elvira Miljić je kazala kako su kompletna finansijska ulaganja u ovu školu iznosila 103.350,87 KM i iz tih sredstava obnovljena je fasada, sanirani su sanitarni čvorovi u fiskulturnoj sali, izvršeno je krečenje i zamjena podova tri učionice, napravljen je pomoćni ulaz za osobe s invaliditetom, popravljena ulazna vrata...

"Što se tiče našeg ministarstva, sredstva koja škole dobijaju su zaista nedovoljna i za najosnovnije funkcionisanje, sve ono što škole dobiju od međunarodnih organizacija kao što je UNDP dobro dođu. Trenutno je neophodno uraditi grijanje na drugom spratu, jer fiskulturna sala nema grijanja, što je poseban problem u ovom zimskom periodu i predstavlja veliki problem za učenike i nastavnike koji u sali dnevno drže više časova", kazala je Miljić.

Nema pomoći za srednje škole

Stručnu i tehničku srednju školu u Derventi je u junu 2010. godine također zadesila poplava većih razmjera, a u učionicama i prostorijama škole nalazila se voda u visini od jednog metra, nakon čega je došlo do onesposobljavanja nastave i uništenja opreme. Do septembra naredne godine je izvršena djelimična sanacija objekta koju je finansirala lokalna zajednica. Oprema za praktičnu nastavu pak nije ponovo nabavljena, tako da ova škola nije primila nijednu značajnu donaciju koja bi pomogla njen oporavak.

Za vrijeme sljedeće poplave, 2014. godine, Derventa je na neki način ostala pošteđena i nije bila poplavljena u većoj mjeri budući da je lokalna zajednica uložila značajna sredstva u pravljenje kanala, nasipa i i zaštita od poplava.

Međutim, ova srednja škola se nalazi u blizini Ukrine i prva je u opasnoj zoni ukoliko dođe do izlijevanja ove rijeke. U poplavama 2014. godine bilo je poplavljeno dvorište, plastenici, a jedan dio vode je ušao u pomoćne poslovnice ove škole.

"Nakon te poplave sam se obraćala i UNDP-u i nevladinim organizacijama, međutim, od njih nismo dobili nikakvu pomoć i ništa nije uloženo da bi se poboljšala nastava, zamijenila stolarija, obnovio krov, poboljšalo grijanje, nabavila neka oprema itd. Ne znam zašto je to tako. U našu, kao ni u srednju školu Mihajlo Pupin nije ulagano gotovo ništa, osim pomoći lokalne zajednice. U zadnjih godinu dana je srednja škola Mihajlo Pupin dobila manju donaciju američke vojske, ali to nema veze sa UNDP-om ili oporavkom od poplava. Da li se više računa vodilo o osnovnom obrazovanju, ne znam. Bilo je nekih obećanja, ali se na kraju ništa nije konkretizovalo, niti je napravljen neki pomak", kazala je za Klix.ba Branka Jović, direktorica Stručno-tehničke srednje škole u Derventi.

Posjeta Derventi organizovana je u okviru "medijskog kombija" Mreže Brana, koja za cilj ima da doprinese transparentnosti procesa oporavka poplavom uništenih područja. Mreža Brana prati rezultate sanacije šteta nakon poplava. Predstavnici medija i različitih nevladinih organizacija ovom su prilikom posjetili Derventu i Bosanski Brod, gdje su se susreli s lokalnim partnerskim organizacijama koje su dio Mreže Brana i razgovarali s lokalnim predstavnicima vlasti.