U Foči obilježen dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu: Brojne žene tokom agresije proživjele torturu
Fočanka Zehra Murguz Kovačević koja je preživjela torture fočanskih logora kaže da je svaka kuća i svaki stan u ovom gradu tokom agresije na BiH bio logor za zlostavljanje žena, djevojaka i djevojčica.
"Ja sam imala 27 godina, a u ovom zloglasnom Partizanu su silovana djeca sa 11 godina, djevojčica koja je donijela lutku sa sobom. Meni bi bilo drago da je danas pored mene neka supruga, kćerka ili majka iz Foče da kaže: Jeste, moj sin, brat, muž, moje dijete je učinilo zločin". Mi bi se lakše s tim nosili, ali doći će i taj dan, valjda će im proraditi savjest da kažu i da priznaju, jer sve dok to ne kažu i ne priznaju nema pomirenja onako kako bi trebalo biti", poručila je Zehra.
Zloglasni logori
Preživjeli, porodice i prijatelji, brojne delegacije međunarodnih i domaćih zvaničnika i gostiju zajedno sa organizatorima, Udruženjem žrtava "Foča 92-95", okupili su se pred zloglasnom sportskom halom Partizan. Među objektima koji su u Foči bili mjesta zatočenja za žene, najveći je Partizan koji do danas nije adekvatno obilježen kao mjesto stradanja fočanskih žena i djevojčica.
"Mi smo svake godine ovdje pred ovim objektom u kojem je '92 i '93 počinjen stravičan zločin nad ženama općine Foča i okoline. Za ovaj objekat postoje presude Haškog tribunala i Suda BiH i važnost obilježavanja je da podignemo svijest, da probudimo one koji su uspavani da smo mi preživjele još uvijek tu i da opominjemo na zločin počinjen u Foči i diljem BiH. Haški tribunal je donio presudu za zločin protiv čovječnosti, ali još uvijek nemamo nikakav spomenik, nikakvu ploču ni natpis da se ovdje desio neki zločin. Mi smo pokrenuli inicijativu sa lokalnim vlastima jer sada kad gledate to je normalan objekat, a toliko je počinjeno zločin upravo ovdje. Najveći zločin koji se desio je silovanje djevojčice od 11 godina", poručila je Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja Foča 92-95.
Kaloper je apelovala na institucije da podrže preživjele u njihovoj hrabroj i odvažnoj borbi za prava, među kojima je, osim ostvarivanja pravde, za žrtve najvažnija memoralizacija i kultura sjećanja. Također je poručila da je sramota države BiH da je toliko dugo čekala da ispuni obavezu prema djeci koja su rođena iz čina ratnog silovanja.
Teško breme nevine djece
"Ta djeca nose ogromno breme, i na sramotu državi BIH da čeka toliko godina da ta djeca dobiju prava, ali evo trenutne institucije su to podržale i mi ćemo toj djeci, koja su danas mladi, obrazovani ljudi biti vjetar u leđa", poručila je Kaloper.
Ajna Jusić, predsjednica Udruženja "Zaboravljena djeca rata" poručila je danas da je usvajanje Zakona o civilnim žrtvama rata kojim su djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja priznata kao posebna kategorija civilnih žrtava rata što ih čini ravnopravnim sa drugim osjetljivim kategorijama, dijelić pravde za njih i njihove majke.
"Za preživjele u Brčko Distriktu i FBiH, a na nama je da radimo da ovu vrstu pravde osjete i preživjele u RS-u. Ne znamo koliko djece je rođeno iz čina ratnog seksualnog nasilja, ali taman da je i jedno dijete koje je danas odrasla osoba to dijete zaslužuje da živi i udiše dostojanstvo i ravnopravnost. Nažalost svjesni smo da nacionalne i međunarodne vlasti nisu uspjele sačuvati mnoge dokaze o patnjama civila od '92 do '95 pa danas imamo samo informaciju od preživjelih, a sigurna sam, da osim njih, niko od nas nije svjestan koliko je snage trebalo za ustati poslije svega preživljenog i jasno i glasno govoriti istinu o BiH, nije li to dovoljno da budemo zahvalni svima njima danas i svaki naredni dan ispred nas", poručila je Jusić.
Deborah Mennuti, zamjenica šefa Misije Ambasade SAD-a u BiH poručila je danas iz Foče da su SAD solidarne sa žrtvama silovanja i preživjelima logora za silovanje u ovom gradu. Ona je osudila upotrebu seksualnog nasilja kao oružja te kazala da SAD odaje počast hrabrim preživjelima koje su odlučile da glasno progovore o bolnom iskustvu u ime istine i pravde.
Obilježiti mjesta stradanja
"Oni svakodnevno rade na tome da sačuvaju sjećanje na one koji nisu preživjeli. Ono što doprinosi smislenom i značajnom pomirenju je ono što radi Udruženje žrtava rata "Foča 92-95"da bi spriječili stigmatizaciju žrtava i to je istinski inspirativno. A SAD će nastaviti i dalje podržavati one koji rade tako važan posao. Na ovu 32. godišnjicu strašnih ratnih zločina koji su se dogodili u Foči SAD pozivaju vlasti BiH na svim nivoima da prihvate istinu o onome što se dogodilo, da traže odgovornost počinitelja od kojih su neki još uvijek na slobodi i da daju podršku preživjelima. To uključuje i pravo na kulturu sjećanja, na komemoraciju na lokacijama ratnih zločina i zaista je sramno da nakon 32 godine nakon tog zločina još uvijek ne postoji nikakva spomen ploča niti obilježje koje bi upućivalo na to šta se tu dogodilo", poručila je Deborah Mennuti, iz Ambasade SAD-a u BiH.
Refik Lendo, potpredsjednik FBiH na obilježavanju u Foči istakao je važnost podrške preživjelim.
"Važno je da damo podršku i pozovemo sve političke strukture koje se bave ozbiljnim stvarima u BiH da daju podršku i da se izbore da se ova mjesta obilježe. Ovo je jedan pokazatelj pod navodnicima kako se ovi iz RS-a ponašaju po pitanju nekih demokratskih procesa u RS-u ovo su stvari koje treba prevazići barem ovim ženama koje su ispričale priču treba dozvoliti da tu stave svoje obilježje, i sva ostala prava koja traže i mi i Međunarodna zajednica imamo obavezu prema njima," kazao je Lendo.
Ruže kao podsjetnik
Mirnom šetnjom učesnici obilježavanja spustili su se prema glavnom trgu i minutom šutnje odali počast svim ubijenim i silovanim ženama, a zatim sa Ćehotinskog mosta spustili ruže u rijeku te nakon toga posjetili kompleks Aladža džamije u Foči.
Podsjetimo, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je zbog zločina u Foči u sedam presuda osudio devet osoba na dvije doživotne i 121 godinu zatvora. U dvije haške presude su četiri osobe osuđene za silovanje na ukupno 75 godina zatvora: Dragoljub Kunarac - 28, Radomir Kovač - 20, Zoran Vuković - 12 i Dragan Zelenović - 15 godina.
Sud Bosne i Hercegovine donio 16 osuđujućih presuda kojima je 17 osoba osuđeno na ukupno 207 i po godina zatvora. Od tog broja, 15 je, samo zbog silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, osuđeno na 188 godina zatvora.
Foča je prva općina u Bosni i Hercegovini po broju ubijenih žena i poznata kao najveće mjesto sistematskog silovanja i zlostavljanja žena Bošnjakinja tokom rata.
Prema dostupnim podacima tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima, agresorske snage počinile su sistematsko silovanje i seksualno zlostavljanje 20.000 do 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.
Učesnicima komemoracije u Foči povodom 19.juna Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu danas se pridružio Joe Sacco, inače prvi autor u historiji novinarstva i stripa koji je svoj novinski izvještaj uobličio u crtani roman.
Ovaj američki umjetnik koji je napisao remek djelo "Zaštićena zona Goražde:Rat u istočnoj Bosni 1992-95", u kojem je opisao svoj četveromjesečni boravak u Goraždu u Foču je stigao u pratnji prijatelja iz rata Edina Ćulova, inače premijera BPK Goražde.
Sacco već nekoliko dana boravi u Goraždu, a danas se poklonio žrtvama fočanskih logora smrti, te učestvovao u mirnoj šetnji Fočom. Zajedno sa preživjelima položio je cvijeće sa mosta u Ćehotini te posjetio kompleks Aladža džamije.
Sacco je inače počasni građanin Grada Goražda kojem je priznanje dodjeljeno jer je na specifičan način opisao ovaj grad u najtežim vremenima rata. Priča je ispričana je u formi iscjepkanih epizoda, stilizovanih ispovijesti i priča o bolu, stradanjima i životu ljudi koji su boravili u Goraždu 1992-1995. Goražde.
Zaštićena zona je snažan dokument o političkim, kulturološkim i etničkim pitanjima. Strip Goražde- Zaštićena zona prvi put je objavljen 2000. godine na engleskom jeziku.
Zanimljivo putovanje u prošlost: Pogledajte fotografije građana Sarajeva snimljene davne 1920.
Audi BiH pripremio veliki poklon za građane Sarajeva 29. juna u Narodnom pozorištu
