U Hrvatskoj se i danas pričalo o BiH: Treba spriječiti da uzurpatori bez legitimiteta predstavljaju Hrvate
Uz hrvatskog zastupnika u EU Tomislava Sokola u debati su učestvovali i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mate Granić i zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.
Sokol je poručio da treba onemogućiti da uzurpatori bez stvarnog izbornog legitimiteta ikada više budu izabrani kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH.
Istakao je da samo istinska ravnopravnost sva tri naroda može biti jamac dugoročnog opstanka BiH.
Ovaj europarlamentarac je u svom izlaganju, govoreći o evropskoj perspektivi BiH naglasio da su Hrvati ti koji su naneki način jedini proevropski orijentirani. Kazao je da dio političke elite jednog naroda gleda prema Moskvi, vjerovatno misleći na Srbe, a političke elite Bošnjaka gledaju prema Ankari.
Ovakve ocjene su više nego paušalne i površne. Sokol ničim nije potkrijepio tvrdnju na osnovu koje zasniva stajalište da politički predstavnici Bošnjaka gledaju prema Ankari kao političkom svjetioniku.
Stanje u BiH pokazuje da politika Milorada Dodika uistinu gleda prema Moskvi, ali isti taj Dodik jednako gleda i prema Ankari ili približno jednako tražeći svoje interese. A, s obzirom da je Sokol evidentno bliskost porodice Izetbegović sa čelnikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom želio preslikati na cijeli politički establišment Bošnjaka i generalizirati paušalne ocjene, onda su ovakve tvrdnje i više nego problematične.
"U situaciji u kojoj veliki dio političke elite jednog konstitutivnog naroda gleda prema Ankari, a drugog prema Moskvi, Hrvati su kao najmalobrojniji upravo ono proeuropsko i prozapadno sidro bez kojeg nema opstanka BiH. Priča o Hrvatima u Bosni i Hercegovini priča je o višestoljetnoj borbi za jednakost i kontinuiranim nastojanjima da se međunarodnoj zajednici objasni zašto je samo istinska ravnopravnost sva tri naroda jamac dugoročnog opstanka BiH. Nažalost, velik dio međunarodne zajednice nije uvijek blagonaklono gledao na rješavanje hrvatskog pitanja, dijelom zahvaljujući i političkom diskursu koji je dolazio iz same Hrvatske, naročito početkom dvije tisućitih", kazao je Sokol.
Ipak, ovaj europarlamentarac kaže da je danas situacija bitno drukčija te da vlast Hrvatske aktivno radi i aktivno je uključena u politička zbivanja u BiH.
"Ova hrvatska vlada, kao niti jedna do sada, angažirana je na pitanju uspostave istinske ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini kao nužnom preduvjetu stabilizacije cijelog ovog područja", kazao je Sokol te istaknuo pozitivan značaj nedavnih odluka visokog predstavnika Schmidta.
"Odluke Visokog predstavnika, kojima su nametnute izmjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH te su uklonjene blokade formiranju vlasti zacementirale su sudjelovanje legitimnih predstavnika Hrvata u izvršnoj vlasti na razini Federacije i na državnoj razini te omogućile formiranje vlasti od strane onih aktera koji su dobili povjerenje birača i, prema mnogim pokazateljima, žele europski put Bosne i Hercegovine", istakao je Sokol.
U govoru, Sokol se osvrnuo i na problem, kako kaže nelegitimnih predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH. Tu je nesumnjvo mislio na izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, što je naredni politički cilj kojim se evidentno Hrvatska namjerava pozabaviti.
"Posebno je važno da se pronađe trajno rješenje, u skladu s najboljim europskim praksama, koje će onemogućiti da uzurpatori bez stvarnog izbornog legitimiteta ikada više budu izabrani kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu države. To će biti najteži test na kojem će se vidjeti koji politički akteri žele dugoročan opstanak i prosperitet Bosne i Hercegovine u zajednici europskih naroda", zaključio je Sokol.
