Na radionici EFPIA o temi pristupa pacijenata lijekovima u regionu i etičkim standardima regionalnih farmaceutskih udruženja u Sarajevu, on je naglasio da se mora imati u vidu i određena finansijska ograničenja, koje ove zemlje imaju.
"Situacija u BiH, u odnosu na Srbiju i Crnu Goru nije ništa bolja. Ono što možemo da vidimo na tržištu proizvođača inovativnih terapija u BiH, je da ima novih terapija, u oblasti kao što su tretiranja karcinoma, i to ne samo kada su lijekovi u pitanju, već i medicinska sredstva te dijagnostika", rekao je Bergström novinarima.
Prema njegovim riječima, zajednički problem u cijeloj regiji je da će se politike rješavanja problema vezanih za inovativne lijekove, morati kreirati posebno, za svaku od zemalja.
Bergström je podsjetio da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima neriješen pravilnik o cijenama, naglasivši da se on mora što prije riješiti.
"Način na koja inovativna industrija funkcioniše je da mi proizvedemo lijek, terapiju, imamo određeno vrijeme patent na taj lijek i to je način na koji mi skupljamo sredstva za razvoj novih terapija", pojasnio je Bergström, te dodao da nakon isteka tog patenta, cijena lijeka bi trebalo da spadne, što se ne dešava u BiH, a što se mora riješiti.
Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH (UIPL) koje okuplja 13 kompanija svjetski poznatih proizvođača i kreatora lijekova širom svijeta, rekla je da ovi proizvođači imaju želju da se tržište lijekova u BiH uredi, samim tim, jer je BiH na putu ka EU.
"Cilj ovog skupa je da se predstavimo institucijama BiH, Svjetskoj banci i da svi zajedno pronađemo način kako učiniti inovativni lijek dostupniji pacijentu, jer se pokazalo da populacija u BiH stari, a potreba za novim lijekovima raste, samim tim što se pojavljuju i nova oboljenja", navela je Petrović.
Ona je naglasila da je puno bitnija stvar kontrola potrošnje lijeka u BiH, nepostojanje registara pacijenata, što su bitni elementi za inovativnu industriju lijekova, koja, kako je rekla, sva svoja predviđanja bazira na realnim podacima.
"Ono što sve inovativne kompanije zagovaraju je da svaki pacijent mora dobiti odgovarajući lijek. Često se povećana potrošnja lijekova u BiH ogleda čak i u neselektivnosti i praćenju potrošnje lijeka, te reagovanju na vrijeme, što je ključni problem", rekla je Petrovićeva.
Predstavnik Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Srbiji (INOVIA) Bojan Trkulja rekao je da INOVIA član asocijacije EFPIA, što znači da kompanije koje su članice INOVIA isto funkcionišu i posluju kao u zemljama EU.
"Ulazak u EFPIA-u je na neki način ulaza u EU, u smislu farmaceutskog biznisa i zato mislim da je jako bitno za ministarstva i fondove zdravlja, a najprije za pacijente u BiH, da imaju tu vrstu sigurnosti da je ono što se radi u BiH, na etičkom i svakom drugom nivou jednako obavljanju tog istog posla u bilo kojoj zemlji Evrope", naglasio je Trkulja i dodao da je EFPIA prepoznala da je jako bitno da njena članica postane i BiH.
Prema njegovim riječima, za sve cijene lijekova koje se kupuju u apotekama u Srbiji, država je ta koja ih određuje tako što posmatra referentne zemlje – Hrvatska, Slovenija i Italija, gdje se traži najniža cijena lijeka, a onda se ona još snižava, prema utvrđenim pravilima.
Današnjem sastanku EFPIA sa predstavnicima istraživačkih i razvojnih odjeljenja farmaceutske industrije u jadranskoj regiji i predstavnicima Svjetske banke, prisustvuju i predstavnici farmaceutske industrije iz Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Kosova, a pridružit će im se i predstavnici iz Srbije i Hrvatske.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
