U Mostaru "Kosača" osvijetljena u znak sjećanja na šest miliona ubijenih Jevreja
Na ovim institucijama u najvećem hercegovačkom gradu je istaknuta Davidova zvijezda i slovo Ž, koje su na žutim trakama oko ruke bili obavezni nositi pripadnici naroda stradalog u holokaustu i poruka "Never again", kao podsjetnik na strahote prošlosti u želji da se nikada više nikome takvo zlo ne desi.
Predsjednik Jevrejske zajednice u Mostaru Amir Gross Kabiri je podsjetio na važnost kolektivnog sjećanja i obećanja "nikada više".
"Holokaust stoji kao događaj bez presedana u ljudskoj povijesti, potpuni i sistematski genocid kojeg organiziraju nacistička Njemačka i njezinih suradnika, s primarnim ciljem uništenja židovskog naroda. Ovaj zločin su pokrenule nacističke antisemitske i rasističke ideologije, što je dovelo do smrti gotovo šest miliona Židova do 1945. godine", naglasio je Kabiri.
Ističe da danas, sigurnost židovskog naroda i njihovih institucija uvelike osigurava jaka država Izrael.
"Židovi koji se suočavaju s opasnostima širom svijeta, ponekad isključivo zbog svoje vjere, mogu računati na potporu Izraela za zaštitu. Izraz 'Nikad više' stoji čvrsto, bez obzira na posljedice", poručio je Kabiri.
Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta usvojila je Generalna skupština UN na zasjedanju od 01.11.2005 godine, a za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milione žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, izabran je 27. januar.
To je dan, kada su jedinice Sovjetske armije 1945. godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor Auschwitz, kad je oslobođeno 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti.
Međunarodni dan sjećanja na holokaust se posebno obilježava u evropskim zemljama u kojim je tokom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, među kojima gotovo 31 milion civila.
Obilježavanjem Međunarodnog dana sjećanja na holokaust nastoji se osnažiti osuda zločina i snaga koje se bore protiv rasističke mržnje, što se postiže stalnim isticanjem važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, spasitelje i osloboditelje.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
