U Mostaru živi blizu 400 Roma i niko nema posao ni zdravstveno osiguranje
Predstavnik Udruženja Roma u Mostaru Ćazim Lulić kaže nam da su Romi najugroženija kategorija ljudi, koja svakodnevno doživljava diskriminaciju na gotovo svakom polju života.
Svi sanjaju o poslu i pravu na liječenje
"U Mostaru nijedan pripadnik romske populacije nema zaposlenje, niko od njih nema zdravstveno osiguranje. To je katastrofalna situacija o kojoj govorimo godinama i mislim da se ne može ni riješiti dok se na nivou države ne donese neka urgencija da po zakonu svi moraju biti osigurani i imati mogućnost da se liječe", kaže Lulić.
Prema njegovim riječima, na području Mostara živi između 350 i 400 pripadnika romske populacije, ali njih više od 100 nije prijavljeno, jer dolaze iz drugih krajeva radi prosjačenja.
"To je dodatni problem, oni se pojave za vikend i onda ostanu ovdje, nalaze smještaje po ruševnim zgradama, automobilima i ko zna gdje, a kakav god problem naprave u gradu pripisuje se domicilnim Romima koji su se urbanizirali kao građani Mostara", objašnjava nam Lulić.
On tvrdi da nijedan domicilni pripadnik romske populacije u Mostaru ne prosi niti je ikad izašao na ulicu da traži nešto od bilo koga i zbog toga nije pošteno te aktivnosti pripisivati njima.
"Romi u Mostaru su vrijedni ljudi. Svi oni prikupljaju sekundarne sirovine i od toga žive, jer niko od njih nikad nije dobio priliku za zaposlenje", tvrdi Lulić.
Pored toga, kako naglašava, 50 djece iz romskog naselja obrazuje se u školama bez ikakvih problema, iako im porodice same organizuju prijevoz do škole.
"Ima ovdje jedna djevojka koja kombijem djecu vozi u školu, ali joj nikad niko nije platio ni gorivo. Porodice to same osiguravaju, da im pruže bolji život", naglašava Lulić u razgovoru za Klix.ba.
U naselju Bišće Polje, koje je izgrađeno 2012. godine, 140 Roma živi u 30 stambenih jedinica s uređenim parterom, šupama i zelenilom, dok pripadnici romske populacije u naselju Karašerbeš, na jugu Mostara, žive u improviziranim smještajima i teškim uslovima za život.
No, zajednički san je svima isti - živjeti bez diskriminacije.
"Romi samo žele pravo na normalan život koji nije moguć bez zdravstvenog osiguranja, posla i obrazovanja djece. Dok država to zakonom ne riješi, neće biti bolje", kaže Lulić.
Dodaje da je na nivou Federacije BiH bilo obećano da će se privatnicima davati poticaji za zaposlenje pripadnika romske populacije, ali da od toga nije bilo ništa.
Rješavanje svih problema
Upravo su zaposlenje, zdravstveno osiguranje i obrazovanje ključni problemi romske populacije, a trebalo bi ih riješiti kroz Lokalni akcijski plan u periodu od 2021. do 2024. godine, koji je usvojila Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Provest će se u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH, kao i s predstavnicima lokalnih zajednica u kojima žive Romi. Tom prilikom je istaknuto da je HNK prvi Kanton u FBiH koji je na cjelovit način i kroz jedan dokument pristupio rješavanju svih pitanja vezanih za Rome.
Prema podacima Vlade HNK, na području tog kantona je registrirano 568 pripadnika romske populacije, ali napominju da se taj broj mijenja. Prema njihovim podacima, zaposleno je 11 osoba, a u obrazovni proces je uključeno 129 djece u osnovnim školama, dok je svega troje srednjoškolaca iz te populacije.
Nalić: Ne znam kako su svi ti igrači došli u Slobodu, ni ko ih je doveo ovdje
