U ovoj godini dobili smo čak pet novih stranaka: Samo nam politike ne fali
Niko nema tačne podatke o broju političkih stranaka s obzirom na to da se one prijavljuju kod nadležnih pravosudnih organa i nemaju obavezu dostavljanja informacija Centralnoj izbornoj komisiji (CIK). Nezvanični podaci govore da u našoj zemlji "operiše" više od 150 političkih stranaka.
U junu ove godine, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine osnovan je Pokret socijalne pravde i demokratije (SPD). Riječ je o političkom pokretu koji ima za cilj izaći na sljedeće izbore u vidu stranke, okupljajući građansku i lijevu opciju u Bosni i Hercegovini.
Članovi SPD-a su uglavnom visoki funkcioneri SDP-a BiH koji su odlučili da se priključe ovom političkom projektu nakon što je vrh SDP-a odbio ući u koaliciju sa SDA, HDZ-om i SNSD-om na državnom i entitetskom, ali i kantonalnom nivou vlasti.
Za predsjedavajućeg SPD-a izabran je Ivo Komšić, dok rukovodstvo pokreta, pored sada već bivših članova SDP-a, čine i aktuelni funkcioneri iz Demokratske fronte (DF), političke stranke koja podržava ideju i ciljeve ovog pokreta. SDP BiH je zbog "šurovanja" sa SPD-om isključio iz stranke Zlatka Lagumdžiju, Ivu Komšića i Miru Lazovića.
U septembru 2019. godine u Tuzli je osnovana nova politička stranka nazvana Socijaldemokrati (SD) BiH. Na čelu ovog subjekta nalazi se nekadašnji funkcioner SDP-a BiH Enver Bijedić, a koji je napustio stare drugove nakon što su mu zabranili da u Tuzlanskom kantonu uđe u vlast sa SDA.
Bijedić je na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima s liste SDP-a dobio mandat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Nakon istupanja iz SDP-a odlučio je da pređe u Klub Demokratske fronte u Zastupničkom domu PSBiH u kojem i danas djeluje.
Socijaldemokrati BiH uspjeli su u kratkom vremenskom periodu privući i određeni broj zastupnika koji su preko liste SDP-a dobili mandat u Parlamentu FBiH. Na ovaj način Bijedićeva stranka postala je primamljiv partner vladajućim strankama, a kako je predsjednik SD-a rekao u nedavnom razgovoru za Klix.ba "Socijaldemokrati BiH će pregovarati o ulasku u vlast na državnom i federalnom nivou".
U novembru 2019. godine u Doboju je osnovana Partija demokratskog progresa (PDP) 1999. Za predsjednika PDP-a 1999 izabran je Siniša Đorđević koji je rekao da je PDP 1999 stranka lijevog centra koja nije osnovana da bi bila vlast, već njen korektor.
I PDP 1999 nastao je zbog nezadovoljstva određenih članova načinom vođenja politike u matičnom PDP-u. Predsjednik inicijativnog odbora Tihomir Gligorić rekao je da je do osnivanja stranke PDP 1999 došlo, jer je PDP, u čijem formiranju je učestvovao i Đorđević prije 20 godina, odstupio od izvornih principa.
On je tvrdio da je u PDP-u trenutno "tajkunizacija funkcija" i da je političkoj sceni potrebna alternativa. Inače, programsko opredjeljenje PDP-a 1999 je pet principa - patriotizam, solidarnost i briga, pravda, razvoj i tolerancija.
Na samom kraju ove godine, odnosno u decembru, u Banjoj Luci osnovan je "Pokret pravde", politička stranka koja je ranije djelovala kao neformalna grupa građana "Pravda za Davida".
Za predsjednika je izabran Ozren Perduv, a ova stranka je, kako navode osnivači, osnovana jer su iscrpili sve druge metode borbe, a učestvovat će na lokalnim izborima za nivou Banje Luke i neće sarađivati sa stranakama "koje su nas dovele u sadašnje stanje".
U programskim ciljevima traže da zakon bude isti za sve, parlamentarnu demokratiju, uz tri nezavisna stuba vlasti, što, kažu, danas nije tako. Traže i da se uspostavi sistem odgovornosti za sve te da se vrate mladi koji su napustili ovu zemlju, jer u njoj ne vide perspektivu i pravdu.
U decembru je osnovan i Ekološki slobodarski pokret (ESP) na čijem čelu se nalazi nekadašnji SDP-ov zastupnik, a nakon toga nezavisni zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Damir Nikšić.
U programu koji je objavljen navodi se da je ESP stranka političke ljevice, koncipirana kao "radikalna zelena slobodarska ljevica Bosne i Hercegovine". Kako se navodi, stranka je otvorena za socijalni kapitalizam i usmjerena u generalnom smjeru udruživanja u jedinstveni politički subjekt u obliku federacije udruženja, grupa i organizacija ekološke i slobodarske ljevice Bosne i Hercegovine i regije.
Cilj je održivi razvoj, zaštita i očuvanje životnog okoliša i društva od "efekata etnonacional-socijalizma, partijske berze rada stranačke države-firme, od klijentelizma, od predatorskog kapitalizma i korupcije, od kompradorske elite u službi imperijalizma, neokolonijalne okupacije i eksploatacije prirodnih i društvenih resursa".
Pored novih stranaka u 2019. godini stranke s više političkog staža dobile su u ovoj godini nove stare predsjednike. Tako je na Kongresu SDA izabran Bakir Izetbegović za predsjednika SDA, na Kongresu SDP-a izabran je Nermin Nikšić za predsjednika SDP-a, na Saboru SNSD-a izabran je Milorad Dodik za predsjednika SNSD-a, na Saboru PDP-a izabran je Branislav Borenović za predsjednika PDP-a, na Saboru HDZ-a BiH izabran je Dragan Čović za predsjednika HDZ-a BiH, a na Skupštini SDS-a izabran je Mirko Šarović za predsjednika SDS-a.
Sa čela DNS-a na samom kraju 2019. godine odstupio je dugogodišnji lider ove stranke Marko Pavić. On se povukao nakon niza poniženja koja je u političkom smislu doživio od Milorada Dodika koji je u jednom trenutku više vodio kadrovsku politiku DNS-a od samog Pavića. Za novog predsjednika DNS-a izabran je Nenad Nešić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
