Najviše ih je u Gornjem Vakufu-Uskoplju i Fojnici - po šest, za razliku od općine Kreševo koja nema nijedan ovakav objekt.
Prava ekspanzija u izgradnji mini hidroelektrana u SBK-u desila se 2005. i 2006. , dok je u prošloj godini okončana izgradnja triju takvih objekata.
Kako Fena saznaje u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK-a planirano je da u 2017. na teritoriji Gornjeg Vakufa-Uskoplja budu izgrađene dvije, a u Vitezu tri mini hidroelektrane.
U ovom ministarstvu ističu da je postupak dobijanja koncesija veoma složen i da se provodi u skladu s postojećim zakonima koji tretiraju ovo pitanje.
"Uz projektnu dokumentaciju koja potvrđuje opravdanost izgradnje MHE, neophodna je saglasnost Općinskog vijeća, odnosno lokalne zajednice u kojoj bi se ona gradila", kaže pomoćnik ministra u Odjeljenju za vodoprivredu Abdulah Burek.
Dodaje da su dosadašnja iskustva u postupcima dodjele koncesija pozitivna i da su koncesionari, uglavnom, ispunjavali obaveze iz potpisanih ugovora.
"Pored plaćanja koncesione i vodne naknade oni su, između ostalog, dužni da objekat nakon trideset godina vrate u vlasništvo Kantona, što je nevidljiva i dugoročna dobit", naglasio je.
Stanovništvo u mjestima gdje se grade male hidroelektrane, tvrdi, nije ugroženo, kao ni riblji fond u dijelu između vodozahvata i centrale.
"Problem se nedavno pojavio u Voljevcu kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja, jer se koncesionar odlučio na izmjenu položaja dijela cjevovoda. Intervencijom kantonalnih vlasti i inspekcije, spriječen je da to uradi", istaknuo je Burek.
Prošlogodišnji prihodi od koncesija iz oblasti vodoprivrede na području Srednjobosanskog kantona iznosili su oko 480.000 KM a to, zaključio je, nije mala cifra u kantonalnom budžetu.
