U planu je uspostava zakona o regulisanju djelatnosti psihologa u FBiH: Šta on zapravo obuhvata
Zakon je u formi Nacrta decembra 2021. godine usvojen od Vlade Federacije BiH i Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, dok je neophodna podrška za nastavka daljnje procedure izostala u Domu naroda FBiH, zbog čega je ovaj zakon vraćen, prilagođen i ponovo se pušta u proceduru na neophodna mišljenja, a potom i daljnje korake koji bi trebali dovesti do njegovog konačnog usvajanja.
Podsjetit ćemo, BiH nema zakon koji reguliše djelatnost psihologa ni na državnom, ni na entitetskom nivou, uprkos činjenici da Vlada FBiH još početkom 2014. godine donijela odluku o donošenju Zakona o psihološkoj djelatnosti koji je trebao biti usvojen te iste godine. Šest godina kasnije, Zastupnički dom Parlamenta FBiH Zaključkom od drugog decembra godine zadužio je Vladu FBiH da pripremi ovaj zakon i uputi ga u parlamentarnu proceduru.
Ponovno vraćanje zakona u proceduru
Tokom 2021. godine Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je radnu verziju zakona, provelo proces javnih konsultacija te pribavilo mišljenja nadležnih federalnih i kantonalnih institucija i pustilo zakon u proceduru usvajanja. Kako je izostala podrška u Domu naroda, Federalno ministarstvo ponovo stavlja ovaj zakon u proceduru i to u formi prednacrta.
Cilj zakona je da se na sistematičan način uredi psihološka djelatnost u Federaciji BiH, a to podrazumijeva utvrđivanje prava na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obaveze psihologa i korisnika psiholoških usluga, način obavljanja djelatnosti psihologa, organiziranje komore psihologa, te nadzor nad obavljanjem ove djelatnosti, kao djelatnosti od interesa za Federaciju BiH.
"Jedna od neregulisanih oblasti jeste i djelatnost psihologa koja je u društvu koje je pretrpjelo kolektivnu traumu zasigurno jedna od važnijih djelatnosti ne samo u oblasti socijalne zaštite, već i u oblasti zdravstva i obrazovanja, posebno mladih generacija koje su izložene različitim riziko faktorima čija eskalacija dovodi do različitih oblika socijalno neprihvatljivih ponašanja. U tom smislu, osim djelatnosti socijalnih radnika, djelatnost psihologa iznimno nam je bitna i stoga smo ga ponovo vratili u proceduru u formi prednacrta s nadom da ćemo i ovu oblast uspjeti regulisati i da će ovaj zakon konačno dobiti potrebnu podršku na oba doma Parlamenta", naglasio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Psihološku dijagnostiku rade nestručne osobe
Delić je također istaknuo i da se već s početka mandata sastao s predstavnicima Društva psihologa koji su saglasni da Zakon ide u ponovnu proceduru, s obzirom da zbog nepostojanja zakonskog okvira Društvo nema nikakvu nadležnost i pravne oblasti za regulaciju psihološke djelatnosti. Uloga mu je prvenstveno u promovisanju struke i organizaciji edukacija i seminara.
Zakon predviđa i osnivanje Komore koja određuje okolnosti pod kojima se obavlja privatna praksa i zabranjuje paralelni rad u drugoj instituciji te utvrđuje standarde i norme za cjenovnik svim psiholozima i psihoterapeutima.
Ona također propisom štiti psihodijagnostička sredstva i onemogućava drugim srodnim strukama da ih koriste te organizuje i potiče stručno usavršavanje. Zadatak joj je i donošenje etičkog kodeksa koji detaljno propisuje standarde ponašanja psihologa u svim aspektima njegovog rada, kao i sankcije za nepoštivanje istih.
Psihološka procjena, odnosno dijagnostika, je temelj psihološke djelatnosti na kojem počiva utvrđivanje psihičkih, intelektualnih, kognitivnih, emocionalnih, psihomotoričkih, psihosocijalnih i drugih potencijala pojedinaca i grupa u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja, te planiranja i provedbe psiholoških tretmana.
S tim u vezi, ističe ministar Delić, djelatnost psihologa u direktnoj je vezi sa kvalitetom života kompletnog društva, a u oblasti socijalne politike dijagnostika, odnosno procjena mentalnog zdravlja u direktnoj je vezi sa ostvarivanjem prava iz oblasti penzionisanja, invaliditeta, ocjene radne sposobnosti i zaštite djece što je zbog nepostojanja normativa podložno različitim manipulacijama i zloupotrebama.
"Obzirom da ova djelatnost trenutno u Federaciji BiH nije zakonski regulisana, u praksi se događa da dijagnostiku rade nestručne osobe što može dovesti u opasnost osobe kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman, kao što su potencijalno suicidalne i psihotične osobe, osobe s poteškoćama u razvoju, osobe s profesionalnim oboljenjima i slično. Moguće je da smo mi već okasnili s jednim ovakvim zakonskim rješenjem, ali nadamo se da nije prekasno", zaključuje ministar Delić.
