U protekle tri godine na javne konkurse u BiH žalilo se 1.357 osoba, a samo jedan je poništen

Što se tiče 2017. godine, ukupno je zaprimljeno 58 žalbi na konkursnu proceduru, od čega je 14 žalbi uvaženo, 42 odbijene, u jednoj žalbi je obustavljen postupak, a jedna žalba je odbačena.

"Odbor državne službe za žalbe od svog osnivanja do danas nema zakonske nadležnosti u pogledu poništenja javnih konkursa", rekli su nam iz Odbora državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine.

Znatno više žalbi u protekle tri godine primio je Odbor državne službe za žalbe FBiH koji je iz oblasti provođenja javnih konkursa (putem ovog instituta zapošljavaju se samo državni službenici) primio ukupno 1.183 žalbena predmeta i to 2015. godine 321, 2016. godine 398 i 2017. godine 464 žalbe.

Odbor za žalbe FBiH nadležan je za odlučivanje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodilaca organa državne službe, o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije za državnu službu FBiH.

U protekle tri godine Odbor državne službe za žalbe FBiH zaprimio je ukupno 3.719 predmeta. Odnosno, 2015. godine 1.188 predmeta, a od toga je odbijeno 756, uvaženo 240, odbačeno/obustavljeno 86, a nezavršeno 106 predmeta.

Nešto više predmeta, odnosno 1.293 predmeta, pristiglo je u 2016. godini, a od toga je odbijeno 799, uvaženo 228, odbačeno/obustavljeno 33, a nezavršeno 233 predmeta.

Što se tiče 2017. godine, Odbor je prošle godine zaprimio 1.238 predmeta, a od toga je odbijeno 706, uvaženo 120, odbačeno/obustavljeno 64 i nezavršeno 348 predmeta.

Na pitanje da li je Odbor državne službe za žalbe FBiH poništio ijedan konkurs u protekle tri godine zbog određene žalbe, odgovorili su nam da je u jednom slučaju otkako postoji odbor i to 2015. godine poništen javni konkurs.

"Rijetko se ili gotovo nikada ne učine nepravilnosti koje bi zahtijevale poništenje javnog konkursa. Nemamo podatak ni da je ikada sud poništio javni konkurs", kazali su nam iz Odbora državne službe za žalbe FBiH.

Poseban problem u sistemu zapošljavanja u državnoj službi predstavlja činjenica što uprkos tome što je BiH jedna od najkorumpiranijih zemalja u regiji, vlasti ni do danas nisu ukinule diskreciono pravo direktorima javnih preduzeća ili rukovodilaca u državnim institucijama da sami odaberu koga će zaposliti, bez obzira na poziciju tog kandidata na rang-listi.

Demokratska praksa jasno nalaže da se diskreciono pravo na zapošljavanje može koristiti samo ukoliko postoji javni interes za takav vid angažovanja. S pravom se postavlja pitanje zbog čega je za institucionalni aparat zapošljavanje saradnika, savjetnika i ostalih državnih službenika i namještenika nacionalni interes.

Sistem zapošljavanja u institucijama BiH bolje je regulisan od sistema zapošljavanja u FBiH s obzirom na to da Zakon o državnoj službi u institucijama BiH precizira da državnog službenika postavlja Agencija za državnu službu BiH u skladu s rezultatom koji je kandidat postigao u izbornom procesu, uz prethodno pribavljeno mišljenje mjerodavne institucije.

Uprkos tome, sporna su i postavljanja Agencije za državnu službu BiH, posebno ukoliko se uzme u kontekst nedavna izjava ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka kako je u njegovom mandatu zaposleno najviše državnih službenika u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Ta izjava jasno ukazuje na to da političari direktno mogu utjecati na odabir osoba koje će biti zaposlene na osnovu javnih konkursa u državnim institucijama, odnosno da mogu čak birati i koje etničke pripadnosti će biti osobe koje će biti primljene u radni odnos.

Dok međunarodna zajednica godinama upozorava vlasti kako se moraju uhvatiti ukoštac s reformom javne uprave, javnost u BiH svakodnevno svjedoči informacijama da su putem javnih konkursa u državne institucije zaposlena braća ministara, bivši savjetnici te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji bh. zvaničnika.