U proteklih 10 godina iz skladišta CIK-a nestalo više od 35 tona glasačkih listića
"Niste u pravu", napisat će u poruci predsjednica CIK-a Irena Hadžabdić, nakon što su je kolege sa Žurnala pitale gdje je papir, odnosno gdje su glasački listići.
Nakon što joj je poslan dokument iz 2014. godine, predsjednica CIK-a se više nije javljala. Koji minut ranije je rekla da su prije nekoliko godina "otklonjena sva nerazumijevanja u vezi težine, količine, vaganja i ostalih svojstava papira".
Da problemi sa nestankom papira od kojih su se proteklih godina štampali glasački listići, nisu otklonjeni, utvrdili su i državni revizori koji su prošle godine, u izvještaju za 2016. naveli da je "procesom revizije uočeno da nisu osigurani uslovi za adekvatno praćenje realizacije ugovora" za nabavku papira, jer "jedinice mjere za robu koja se isporučuje svim slučajevima nije isto izražena u okvirnom sporazumu, otpremnici, fakturi, te u izvještaju o zaduženju i razduženju".
"Preporučujemo Komisiji da prilikom nabavke i isporuke roba poštuje princip jednoobraznosti, te osigura da se ista isporučuje i iskazuje, kako vrijednosno tako i količinski u istoj jedinici mjere", napisali su revizori.
Niko ne zna gdje su tone
Pojednostavljeno, CIK nema tačnu evidenciju gdje su završile tone glasačkih lističa. Osim revizorskih izvještaja za 2014., 2015. i 2016. godinu, ključni dokaz o manjku izbornog materijala je Izvještaj komisije za utvrđivanje stanja u skladištu CIK-a sačinjen još u februaru 2014. godine.
"Komisija je utvrdila da postoji razlika u količinama papira za štampanje glasačkih listića", navedeno je Izvještaju koji je u posjedu Žurnala.
Popis izbornog materijala, navedeno je u Izvještaju, nije vršen 10 godina, pa je, prilikom kontrole, Komisija utvrdila da "za 35,8 tona ne postoji dokumentacija na osnovu koje bi se utvrdilo gdje se navedena količina papira nalazi".
Uglavnom, CIK je svake izbore nabavljao znatno više papira za štampanje glasačkih listića, nego je kasnije uništavao glasačkih listića. Prema Izvještaju, za opće izbore 2006. godine CIK je nabavio 139 tona papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića. Komisija je utvrdila da je "uništena registarska građa" za te izbore bila 130 tona. Za skoro devet tona se, dakle, gubi svaki trag. Kada su u pitanju opći izbori 2010. godine CIK je nabavio 129 tona papira. Legalnih glasačkih listića bilo je u vrijednosti od 102 tone.
"Komisija je utvrdila da nisu vođene pravilne evidencije o stanju i utrošku materijala u skladištu CIK-a, te da u poslovnim knjigama nisu evidentirane zalihe materijala", napisano je u Izvještaju.
Vreće listića na Blidinju
Istovremeno, državni revizori su primijetili da je CIK uspostavio praksu da ih koordinator za upravljanje procesom štampanja i distribucije glasačkih listića "izvještava usmeno". Stoga ne postoje pisani tragovi koliko je, zapravo, štampano listića, te koliko ih je upućivano na teren. Rezultati općih izbora održanih 2010. godine donose i sumnju u regularnost samog procesa.
Tada je, naime, utvrđen neuobičajen broj praznih listića na kojima su bili kandidati za srpskog člana Predsjedništva BiH. Prema zvaničnim rezultatima, od ukupno 670 hiljada glasačkih listića, čak 66.147 je bilo nevažećih. Polovina nevažećih listića, prema informacijama iz CIK-a, bili su, zapravo, prazni listići. Te godine kandidat SNSD-a Nebojša Radmanović pobijedio je Mladena Ivanića razlikom od 10 hiljada glasova.
Dodatnu sumnju u sve to unosi podatak da je na istim biračkim mjestima, prilikom glasanja za zastupnike u Parlamentu BiH, na komplikovanijem glasačkom listiću, bilo skoro 20 hiljada manje nevažećih listića.
Kada su u pitanju izbori 2014. godine, nešto slično se desilo prilikom gasanja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Tada je, sa minimalnom razikom, Dragan Čović pobijedio Martina Raguža, koji je kasnije tvrdio da je na području Blidinjeg jezera pronađena odbačena vreća sa odbačenim glasačkim listićima. Međutim, prema evidenciji CIK-a "manjak listića nije zabilježen".
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske
