U Psihijatrijskoj bolnici Jagomir smješteno je 50 osoba, potrebno izmjestiti forenzičke pacijente
Direktor bolnice, dr. Omer Ćemalović za Klix.ba kaže da su u bolnici trenutno smještena 52 pacijenta, od kojih je pet forenzičkih, a ostali su akutni. Prosjek u kojem se pacijenti zadržavaju u bolnici su 33 dana, a nijedan pacijent nikada nije vraćen iz bolnice, čak i bez uputnice. U ovoj bolnici ne važi pravilo naručivanja bolesnika, a prije 18 godina je napravljen dogovor s Klinikom za Psihijatriju u Sarajevu i Zavodom za bolesti ovisnosti, čime su regulirani način prijeme i terapijsko-dijagnostička nadležnost. Ova ustanova prima bolesnike utorkom,četvrtkom i subotom, a ostalim danima Klinika na UKCS-u.
"Pacijent u našu bolnicu može doći na dva načina - da bude svjestan da ima odgovorajući psihički problem ili da mu neko drugu sugerira, kao i prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama Federacije BiH., jer on nije svjestan u kakvom se stanju nalazi. Pacijenti imaju tri vrste doručka, pet obroka i užinu i slobodno mogu kazati da im je smještaj i usluga kao u hotelu. Prije je stanje bilo dosta drukčije, a u toku rata bolnica je bila smještena u prostorijama obdaništa 'Veseli cvjetovi' na Bjelavama, bez ikakvih uslova za smještaj, boravak i liječenje odraslih osoba. Nažalost, rad u improviziranim uslovima na ovoj lokaciji potrajao je i nekoliko poslijeratnih godina, do 1998. godine, kada je bilo moguće vratiti se u obnovljeni objekat bolnice, na matičnoj lokaciji - Jagomir. Za stacionarno liječenje obnovljen je samo jedan objekat, (ostali su devastirani i neupotrebljivi) međutim sve je urađeno u skladu s pravcem usmjeravanja psihijatrijske službe Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)", rekao je direktor Ćemalović.
Neophodna posebna briga i zaštita za forenzičke pacijente
U razgovoru za naš portal dr. Ćemalović ističe da mu je misija napraviti posebne paviljone za muške i ženske adolescentske prijestupnike koji su u stanju psihičkog poremećaja.
"U bolnici imamo i pet forenzičkih pacijenata, osobe koje su počinile neko krivično djelo u stanju psihičke bolesti, a njih čuvaju pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. U Federaciji Bosne i Hercegovine nemamo niti jedan krevet za forenzičke pacijente, a u Hrvatskoj ih je 350. Cilj mi je u narednom periodu uložiti napore kako bi se napravila zgrada za smještaj forenzičkih pacijenata iz Federacije BiH, gdje bi također bili smješteni adolescenti u stanju duševne bolesti", navodi naš sagovornik.
Dodaje kako radi na projektu izgradnje bolnice, gdje će biti smješteni pacijenti koji imaju više od 60 godina. Ističe da se radi o posebnim kategorijama i slojevima stanovništva, koji zahtijevaju posebnu brigu i svakako odvojen prostor. Moja misija i mog tima je da se oformi odjeljenje i zasebnia ustanova za Forenzičku psihijatriju/ adolescenti, muški i ženski odjel/ te da se formira; dnevna; dnevno nočna, vikend i holidej bolnica za osobe sa duševnim smetnjama koje su starije od 65 godine, jer je to svakim danom sve veči i teži problem u Kantonu.
Forenzičke bolesnike nadziru policijski službenici KPZ-a Sarajevo. Problem forenzičkih pacijenata je vrlo složen i težak, kako društveno tako i sigurnosni te humano, jer i osobe koje su počinile najteža krivična djela u stanju bolesti zaslužuju adekvatan tretman, liječenje.
"S obzirom na to da se prostor proteže na više od 200 metara kvadratnih, želimo napraviti rekreativni centar za pacijente, gdje će imati sadržaje u kojima će moći uživati i korisnije provoditi svoje vrijeme.Već smo razgovarali s premijerom Kantona Sarajevo Elmedinom Konakovićem koji je obećao da će se pobrinuti za realizaciju navedenih ideja. Dodatna pozitivna priča u svemu tome je zapošljavanje novih ljudi koji bi se brinuli o cijelom prostoru i našim pacijentima. Zabrinjavajuća je činjenica što u pojedinim socijalnim zavodima i ustanovama imamo ljude koji su ubili u stanju psihičke bolesti, što je definitivno porazno za bh. društvo - takvim osobama jednostavno treba pomoć, a ne samo smještaj“, istaknuo je dr. Omer Ćemalović.
Ova bolnica radi po strogo utvrđenim procedurama, pozitivno je poslovala u prošloj godini, a ima i mnoštvo priznanja od kojih su im najdraža ona od korisnika i nihovih najbližih.
Rad s bolesnicima u bolnici organiziran na tri odjeljenja
Rad u Psihijatrijskoj bolnici Jagomir je organiziran na tri odjeljenja. Na odjeljenju za Intenzivnu psihijatrijsku njegu hospitaliziraju se akutno psihotični, agresivni, psihomotorno uznemireni i suicidalni pacijenti, jer su najčešeće u takvom psihičkom stanju da je neophodan kontinuiran nadzor od 24 sata. Ovo je odjeljenje prilagođeno u najvećoj mogućoj mjeri, kako tehnički, odnosno građevinski, tako i organizaciono i smješteno je u prizemlju objekta.
Na muškom rehabilitacionom odjeljenju liječe se pacijenti koji se nakon povlačenja akutne simptomatologije premjeste sa odjeljenja intenzivne njege, te pacijenti koji se direktno primaju na ova odjeljenja u stanju blažeg psihičkog poremećaja. Slično je i na ženskom rehabilitacionom odjeljenju.
Pacijenti uživaju u slikanju, bojenju i kuhanju
Doktorica Amra Tefdedarija na Psihijatrijskoj klinici Jagomir je zaposlena od prije rata i najbolje poznaje navike pacijenata, s obzirom na to da je jedan od ljekara koji s njima provodi najviše vremena.
"Nakon uzimanja potrebnih medikamenata, između svakog obroka, pacijenti mogu izaći vani, uživati u šetnji i zelenilu. Među našim pacijentima ima i likovnih umjetnika, čije slike su izložene na zidovima bolnica. Nekada pripremimo zabavne programe i pokušavamo doprinijeti poboljšanju zdravstvenog stanja pacijenata. U njihovo liječenje uključeni su i psiholozi, koji razgovorom najbolje utječu na oporavak pacijenata", kazala je dr. Tefdedarija.
Tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, uslovi za rad u bolnici su bili krajnje neodgovarajući. Pacijenti su bili smješteni u nenamjenski objekat, snabdijevanje lijekovima je bilo otežano, humanitarna katastrofa naročito je pogađala duševne bolesnike. Po završetku rata matična bolnica bila je devastirana, a renoviranje je bilo omogućeno donacijom vlade Republike Irske putem Ireland Refugee Trust. Nakon rata dolazi do reforme psihijatrijske službe u Bosni i Hercegovini i razvijanja koncepta "psihijatrije u zajednici". Otvaraju se Centri za mentalno zdravlje, a bolnice smanjuju broj postelja i skraćuju dužinu hospitalizacije duševnih bolesnika, ispričala nam je doktorica.
Psihijatrijska bolnica je imala više imena: Državna bolnica za duševne bolesti, Specijalna bolnica za mentalnu rehabilitaciju, Klinička psihijatrijska bolnica i Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo. Bolnica je locirana u prirodi i zelenilu i raspolaže s 23 hektara zemljišta. Posjeduje sportski teren za rekreaciju, bazen, veliko poljoprivredno dobro kao prilog radnoj terapiji (njiva, plastenici, voćnjak, jagodnjak, izvore zdrave, pitke vode) ujedno i kao izvor zdrave hrane za korisnike usluga.
