"Registar, koji će biti poluzatvorenog tipa, vodit će ga policija, a osobe koje budu unosile podatke bit će dužne da čuvaju njihovu tajnost", istakla je Ivanka Marković, predsjednica Radne grupe za izradu ovog zakona.
"Svrha zakona nije stigmatizacija, već prevencija i osiguranje zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja te sprečavanje osoba koje su pravosnažno osuđene za ova krivična djela da ponovo izvrše ovo ili slično djelo", naglasila je.
Pravo uvida u registar, u kojem će biti svi osnovni podaci o pravosnažno osuđenim, imat će policija, tužilaštvo i sudovi.
Upis podataka vršit će se na osnovu podataka iz pravosnažnih presuda, ali kada se radi o osobama koje se već nalaze u kaznenoj evidenciji oni će biti preuzeti iz tog dokumenta.
"I dosad je postojala kaznena evidencija pravosnažnih presuda po ovim krivičnim djelima, a u narednom periodu će zakonski biti regulirano vođenje registara za ovu kategoriju učinilaca krivičnih djela", rekla je Marković na konferenciji za novinare.
Sve osobe i institucije koje će zapošljavati osobe za rad s djecom bit će dužne da provjere da li je potencijalni radnik evidentiran u ovom registru.
Osobe koje budu upisane u registar imat će posebne obaveze, da se javljaju policiji jednom godišnje lično, prilikom putovanja prijave gdje idu, koliko ostaju..., a ta obaveza bi trajala deset godina, nakon izdržane kazne, ako u tom periodu ne ponovi krivično djelo.
Po Krivičnom zakoniku RS-a osude za ta krivična djela ostaju doživotno.
Pomoćnik ministra pravde u Vladi RS-a Slobodan Zec je rekao da očekuje da se Nacrt ovog zakona razmatra tokom novembra u entitetskom parlamentu.
Uvjeti za usvajanje ovog zakona stekli su se nakon što je na snagu stupio novi Krivični zakonik u RS-u.